Tajvan je odlučan braniti se i osvajači će platiti "visoku cijenu", rekla je u utorak predsjednica Tsai Ing-wen na godišnjicu sukoba prije šest desetljeća u kojem su tajvanske snage uzvratile udarac kineskim napadačima.
Napetosti između Tajvana i Kine porasle su tijekom prošlog mjeseca nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju.
Kina je organizirala vojne vježbe u blizini Tajvana kako bi izrazila svoj bijes zbog onoga što smatra pojačanom potporom SAD-a otoku koji Peking smatra suverenim kineskim teritorijem.
Obraćajući se vojnim časnicima, Tsai je spomenula sukob od prije više od šest desetljeća. Pohvalila obrambeni “duh” tijekom više od mjesec dana kineskog bombardiranja otoka Kinmen i Matsu pod kontrolom Tajvana, nedaleko od kineske obale, koje je počelo krajem kolovoza 1958.
“Ta nam je bitka obranila Tajvan i poručila svijetu da nikakva prijetnja ne može uzdrmati odlučnost tajvanskog naroda da obrani svoju zemlju”, rekla je Tsai, a prenio je njezin ured.
“Neprijatelju moramo dati do znanja da Tajvan ima odlučnost i spremnost za obranu zemlje, kao i sposobnost obraniti se”, dodala je.
Sastajući se ranije tijekom dana s izaslanstvom bivših američkih dužnosnika, uključujući Matta Pottingera, bivšeg zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Tsai je rekla da je bitka iz 1958. otvorila put današnjem Tajvanu.
“Prije šezdeset i četiri godine tijekom bitke 23. kolovoza, naši su vojnici i civili djelovali solidarno i zaštitili Tajvan, tako da danas imamo demokratski Tajvan”, rekla je, koristeći tajvanski izraz za tu kampanju, koja je završila tako da Kina nije uspjela zauzeti otoke.
Tajvan se tada borio uz potporu Sjedinjenih Država, koje su poslale vojnu opremu uključujući napredne protuzračne projektile Sidewinder, dajući Tajvanu tehnološku prednost.
Često nazivana drugom krizom u Tajvanskom tjesnacu, to je bio posljednji put da su se tajvanske snage uključile u bitku s Kinom velikih razmjera.
Američka predanost
Među američkim posjetiteljima bio je i James O. Ellis, umirovljeni admiral američke mornarice koji je rekao da nazočnost njegova izaslanstva ponovno potvrđuje predanost američkog naroda produbljivanju suradnje.
“U skladu sa Zakonom o odnosima s Tajvanom, dio te suradnje uključuje jačanje sposobnosti Tajvana za samoobranu, kao i sposobnost Sjedinjenih Država da odvrate i odupru se svakom pribjegavanju sili preko Tajvanskog tjesnaca”, rekao je Ellis tajvanskoj predsjednici, misleći na američki zakon prema kojemu SAD treba Tajvanu osigurati sredstva za samoobranu.
Sjedinjene Države, koje su formalne diplomatske odnose s Taipeijem prekinule u korist Pekinga 1979., ostaju najvažniji izvor oružja za Tajvan.
“Kako Tajvan stoji na prvoj liniji autoritarnog ekspanzionizma, mi nastavljamo jačati našu obrambenu autonomiju, a također ćemo nastaviti raditi sa Sjedinjenim Državama na ovoj fronti”, rekla je Tsai.
Kineske vježbe u blizini Tajvana predstavljaju prijetnju statusu quo u tjesnacu i cijeloj regiji, a demokratski partneri trebali bi surađivati u “obrani od upletanja autoritarnih država”, dodala je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!