Prva uskrsna poruka pape Lava: Navikavamo se na nasilje i postajemo ravnodušni prema smrti

Od Istočnog Timora do Španjolske, katolici diljem svijeta slave ovaj blagdan u spomen na Kristovo uskrsnuće, ali njegov je radosni ton utišao rat američko-izraelski rat protiv Irana, i njegove posljedice po regiju, među kojima i ozbiljna ograničenja za kršćane.

U Vatikanu, na Trgu svetog Petra ukrašenom gomilama cvijeća i obasjanom jakim suncem, Lav XIV. prvi put od svog izbora u svibnju 2025. slavio je uskrsnu misu, u svečanoj atmosferi uz pratnju truba i liturgijskih napjeva.

Tijekom tradicionalnog papinskog blagoslova "Urbi et Orbi" (gradu i svijetu), osudio je "ravnodušnost" prema ratu i njegovim posljedicama.

„Navikavamo se na nasilje, pomirili smo se s njim i postajemo ravnodušni. Ravnodušni prema smrti tisuća ljudi. Ravnodušni prema posljedicama mržnje i podjela koje sukobi siju“, te prema njihovim „gospodarskim i društvenim posljedicama“, izjavio je.

Dokidajući tradiciju koju su godinama poštovali njegovi prethodnici, Lav XIV. nije imenovao nijednu zemlju ili regiju u krizama diljem svijeta. Također je najavio molitveno bdijenje za mir koje će se održati 11. travnja na Trgu svetog Petra u Rimu, prenosi AFP.

Sa središnjeg balkona Bazilike svetog Petra zatim je okupljenima poželio „Sretan Uskrs“ na deset jezika, uključujući arapski, kineski, poljski i latinski, prije nego što su zazvonila zvona.

Sjena sukoba na Bliskom istoku nadvila se nad slavlje čitavog Velikog tjedna. U subotu navečer, tijekom uskrsnog bdijenja, poglavar Katoličke Crkve osudio je podjele stvorene „ratom, nepravdom i izolacijom između ljudi i nacija“.

Iza zatvorenih vrata

Posljednjih dana, Papa, rodom iz Chicaga, uputio je brojne diplomatske apele te se čak izravno obratio Donaldu Trumpu, pozivajući ga da "pronađe izlaz" iz sukoba.

U Jeruzalemu su se liturgijska slavlja u crkvi Svetog groba, izgrađenoj na mjestu Isusova uskrsnuća prema tradiciji, održavala iza zatvorenih vrata zbog ograničenja okupljanja uvedenih od početka rata s Iranom 28. veljače.

U nedjelju ujutro, kontrolne točke izraelske policije filtrirale su ionako malobrojne vjernike, pozivajući se na sigurnosne probleme.

Za mnoge od njih, zbog ovih mjera slavlje je ostalo bez značenja. „Vrlo je teško za sve nas, jer je to naš blagdan... Zaista je jako teško htjeti moliti, doći ovamo i ništa ne pronaći. Sve je zatvoreno“, žali se Christina Toderas, (44), koja je došla iz Rumunjske, očiju punih suza.

„Tišina je gotovo apsolutna, prekida je samo razaranje u daljini koje rat nastavlja nanositi ovoj svetoj i opustošenoj zemlji“, izjavio je u subotu latinski jeruzalemski patrijarh, kardinal Pierbattista Pizzaballa. Njega je prošle nedjelje izraelska policija spriječila da uđe u prostore svoje službe, što je izazvalo međunarodni bijes.

„Povjerenje“

U Libanonu, gdje su pretežno kršćanski gradovi na jugu zarobljeni zbog borbi između Izraela i šijitskog pokreta Hezbolaha koji podržava Iran i koje bjesne već mjesec dana, vjernici žele ostati puni nade unatoč svemu. Većina odbija pobjeći.

U Debelu, blizu izraelske granice, stanovnici su se pripremali za Uskrs dok je nemilosrdno bombardiranje odjekivalo selom, sada gotovo potpuno odsječenim od svijeta i ovisnim o humanitarnoj pomoći.

„Situacija je tragična“, rekao je u subotu gradski dužnosnik Joseph Attieh za AFP. „Ljudi su prestravljeni.“

Unatoč svemu, „imamo vjeru u Boga“, kaže Attieh, jer „to je jedina nada od koje nećemo odustati“. Prema njegovim riječima, očekuje se da će u nedjelju u Debel stići konvoj s pomoći, u pratnji apostolskog nuncija, veleposlanika Svete Stolice.

U Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, mise su do daljnjega otkazane od petka, "slijedeći vladine upute". U Damasku su ograničene na službe unutar crkava, nakon napetosti u kršćanskom gradu u središnjoj Siriji.

U Rimu, Uskrs također oživljava sjećanje na papu Franju: 2025. godine, argentinski isusovac imao je svoj posljednji javni nastup tijekom šetnje Trgom svetog Petra na Uskrsnu nedjelju, nekoliko sati prije nego što je zauvijek sklopio oči.