Relativni mir u ukrajinskim gradovima daleko od bojišta ovoga tjedna naglo je prekinut zastrašujuće poznatom bukom: zlokobnim odjekivanjem sirena i eksplozijama ruskih napada.
Salva projektila, raketa i dronova od ponedjeljka je pala na desetke lokacija diljem Ukrajine. Meta je bila civilna infrastruktura u nekoliko velikih gradova, uključujući Kijev, stotinama kilometara daleko od crta bojišnica na istoku i jugu.
Bombardiranje je podsjetilo na rane dane ruske prvotne invazije u veljači, ali također i razjasnilo da je sukob u Ukrajini, koji je mjesecima usporavao u tegobno ukopavanje u Donbasu, ponovno eskalirao pred zimu, piše CNN.
Ne po prvi put, ovaj rat polako se približava nepredvidivoj novoj fazi.
VEZANE VIJESTI
“Ovo je sada treći, četvrti, možda i peti novi rat koji promatramo”, kaže Keir Giles, viši konzultant na programu za Rusiju i Euroaziju pri Chatham Houseu.
Udari su došli nakon nekoliko tjedana ukrajinskih napredaka na terenu i dva dana nakon ogromne eksplozije koja je oštetila Krimski most – jedini prijelaz između Rusije i anektiranog Krima. Eksplozija, koju je Kremlj iskoristio kao opravdanje za napade u ponedjeljak, zadala je udarac ruskoj psihi, a Ukrajini priuštila značajan strateški napredak.
Sljedeći tjedni ključni
Kako se približavaju hladni zimski mjeseci koji će vjerojatno usporiti borbe na terenu, stručnjaci kažu da će sljedeći tjedni rata biti ključni, a još jedan potencijalni porast intenziteta iščekuje se u Ukrajini, dok i jedna i druga strana gleda gdje će zadati sljedeći udarac.
“Ono što se činilo kao gotovo nemoguće – bilo kakva pobjeda Ukrajine – sada djeluje vrlo moguće,” kaže Giles. “Odgovor Rusije vjerojatno će biti daljnja eskalacija.”
Napadi u ponedjeljak, koji su se nastavili tijekom tjedna, bili su dokaz da se ruski predsjednik Putin iskaljuje nakon serija poraza u ratu koji su mu i kod kuće stvorili pritisak.
Oleksij Hromov, visoki ukrajinski vojni dužnosnik, prošli tjedan je izjavio kako su ukrajinske snage osvojile gotovo 120 naselja od kraja rujna, a napreduju prema regijama Harkiv, Donjeck i Herson. U srijedu, Ukrajina je rekla da je oslobodila još pet naselja u svom polaganom, ali sigurnom kretanju prema Hersonu.
Ove protuofenzive preokrenule su tijek rata i dokazale da je pogrešna bila pretpostavka od ljeta da Ukrajina može čvrsto braniti teritorij, ali ne može ga osvajati.
“Rusi čekaju na pauzu – nadaju se da će izbjeći totalni kolaps na fronti prije početka zime,” kae Samir Puri, viši suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije.
“Ako uspiju dočekati Božić sa relativno nepromijenjenim stanjem na fronti, to će za Ruse biti ogroman uspjeh ako uzmete u obzir koliko loše funkcioniraju još od veljače,” dodaje.
Suočen sa sve većim preprekama, Kremlj je postavio novog glavnog zapovjedinka invazije. Ipak, mali su izgledi da će general Sergej Surovikin svojim snagama vratiti prednost prije kraja godine, ako se uzme u obzir ritam i snaga ukrajinskih protuofenziva.
Ukrajinske trupe primarno se fokusiraju na tjeranje ruskih snaga prema istoku. Veliki udarac u Donbasu poslao bi dodatni snažan signal, a Ukrajina želi povećati svoju prednost prije nego na bojišnicama padne temperatura, a Europa osjeti puni udar visokih cijena energenata.
“Ima toliko razloga zašto Ukrajina želi stvari privesti kraju brzo,” kaže Giles. “Energetska kriza u Europi, energetska infrastruktura koja se uništava u samoj Ukrajini… to će biti test izdržljivosti i za Ukrajinu, ali i za njene Zapadne saveznike.”
Čelnici NATO-a obećali su da će stajati uz Ukrajinu koliko god bude trebalo, ali nekoliko europskih zemalja – pogotovo one koje se značajno oslanjaju na rusku energiju – moraju se suočiti s ogromnom krizom životnih troškova koja bi mogla ugroziti podršku javnosti ako Ukrajina ne postigne dovoljan napredak na fronti.
VEZANE VIJESTI
U posljednjim danima pokazalo se da lokacije udaljene od linija bojišnice nisu imune na napade. Još uvijek je nejasno kako točno je izvedeno bombardiranje Krimskog mosta, a Kijev nije preuzeo odgovornost, ali činjenica da je meta toliko duboko u ruskom teritoriju uspješno pogođena pokazuje da Ukrajina predstavlja ozbiljnu prijetnju ključnim ruskim čvorištima.
Rusija se muči na terenu i nije uspjela postići dominaciju u zraku, ali napadi u ponedjeljak možda su postigli jedan cilj – poslali poruku snage sve većoj listi Putinovih kritičara.
Stručnjaci vjeruju da je malo vjerojatno da će Rusija nastaviti redovito bombardirati gradove; nezahvalno je procjenjivati vojne rezerve bilo koje vojske, ali procjene su Zapada da Moskva nema kapaciteta da nastavi s ovakvim napadima.
“Mi znamo, a znaju i ruski zapovjednici na terenu, da im ponestaje streljiva i opreme,” kaže Jeremy Fleming, direktor britanske obavještajne agencije.
Do istog zaključka došao je i Institut za proučavanje rata, u čijem izvještaju od ponedjeljka stoji da je u napadima “uludo potrošeno nešto od preciznog oružja, kojeg Rusija ima sve manje, na civilne mete, umjesto na vojno značajne mete.”
“Ovakvo korištenje ograničene količine preciznog oružja moglo bi oduzeti Putinu opciju da omete ukrajinske protuofenzive,” piše u izvještaju.
Ipak, Putin bi uskoro mogao dobiti pomoć. Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko najavio je da će Bjelorusija i Rusija “poslati združenu regionalnu skupinu trupa”, što je pojačalo strahove od pojačane vojne suradnje ovih dviju blisko povezanih zemalja, kao i od mogućnosti da se Bjelorusija formalno pridruži Rusiji u invaziji. Bjelorusija se nedavno počela žaliti na navodne ukrajinske prijetnje njenoj sigurnosti, što, tvrde promatrači, može poslužiti kao izlika za neku vrstu pridruživanja u sukob.
Posljedice te intervencije iz perspektive čistog broja vojnika bile bi ograničene: Bjelorusija ima tek oko 45.000 aktivnih vojnika, što neće značajno pojačati ruske rezerve. Ipak, postoji prijetnja od novog napada na Ukrajinu, ovaj put sa sjevera.
“Ponovno otvaranje sjeverne fronte bio bi još jedan novi izazov za Ukrajinu,” kaže Giles.
Poruka Zapadu
Okrenuvši tijek rata u prethodna dva mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski postigao je jedan od svojih ključnih ciljeva: pokazao je saveznicima sa zapada da njihova vojna pomoć može Ukrajini pomoći da pobijedi u ratu.
Sada se Zelenski nada da će se opskrba pojačati kratkoročno, kako bi utvrdio taj napredak.
Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, u utorak je izjavio da Ukrajina treba još sustava kojima će lakše zaustaviti raketne napade.
VEZANE VIJESTI
“Ti sustavi protuzračne obrane čine razliku jer su mnoge rakete ovaj tjedan zapravo srušene upravo tim sustavima koje je Ukrajina dobila od NATO saveznika,” rekao je Stoltenberg.
“Naravno, dokle god sve rakete nisu srušene, potrebno je više sustava,” dodao je.
Ukrajini su nužno potrebni novi sustavi, kao što je IRIS-T koji je ovaj tjedan stigao iz Njemačke ili NASAMS koji treba stići iz SAD-a, kaže Justin Bronk, vojni stručnak iz londonskog instituta RUSI.
Osim opskrbe oružjem, Ukrajina želi osigurati i da će Zapad ostati čvrst ako Rusija još dodatno smanji opskrbu energijom.
“Postoji mnogo stvari koje Rusija može učiniti da ovaj rat učini osobnim, ne samo za Ukrajince već i za čitavu Europu, da bi natjerala vlade da prestanu podržavati Ukrajinu,” kaže Giles.
Ukrajinski ministar energije Herman Haluščenko ovaj tjedan je izjavio da su u ponedjeljak i utorak ruske rakete pogodile oko 30 posto energetske infrastrukture u Ukrajini. To je bio prvi put od početka rata da je Rusija ciljala baš energetsku infrastrukturu na ovoj razini, rekao je ministar.
“Kao i uvijek, Putinovi potezi ovise o reakcijama ostatka svijeta,” kaže Giles. “Ponašanje Rusije nastaje kada joj se zemlje Zapada ne suprotstave.”
To znači da će, kako se primiče zima, ulozi u ratu još porasti.
“Nema sumnje da Rusija želi nastaviti,” dodaje Giles. Ipak uspjesi Ukrajine u posljednjih nekoliko tjedana bili su direktna poruka za Kremlj.
“Oni mogu povući poteze koji su za nas iznenađenje, moramo se na to naviknuti,” zaključuje Giles.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!