SAD obavio sastanak s Putinom
Rusi tvrde da napreduju - brojke govore drugačije

Čak i ubrzanim tempom, Rusiji bi za osvajanje istočnih ukrajinskih regija trebalo više od dvije godine, piše The Economist
Ukrajina od 2022. gotovo neprekidno gubi teritorij
Nije nimalo slučajno da Rusija tvrdi kako je napokon preuzela potpunu kontrolu nad Pokrovskom, na istoku Ukrajine, baš u trenutku kad su Steve Witkoff, posebni izaslanik Donalda Trumpa, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika, stigli u Moskvu na mirovne pregovore. Na razgovore o okončanju rata snažno će utjecati percepcija o njegovom tijeku. Rusija sigurno želi ostaviti dojam da je njezina pobjeda neizbježna. No nije jasno da je potpuno zauzela Pokrovsk — niti da može nužno nastaviti napredovati dulje nego što se Ukrajina može održati.
Despite claiming to have seized full control of Pokrovsk, it is not clear that Russia has done so—or that it can necessarily press on for longer than Ukraine can hold on. Our charts break down the data https://t.co/f0hB3PSmEE pic.twitter.com/fkJfpFjjaq
— The Economist (@TheEconomist) December 3, 2025
Osim jedne ukrajinske protuofenzive prema ruskoj Kurskoj regiji, Ukrajina gotovo neprekidno gubi teritorij od 2022. Rusko napredovanje malo je brže ove godine nego prethodne. Ruske snage su 2025. do sada zauzele 4.562 km² ukrajinskog teritorija, prema izračunima The Economista koji koriste karte Instituta za proučavanje rata (ISW). To se uspoređuje s 3.734 km² u 2024. U studenom je Rusija ostvarila neke od najvećih mjesečnih dobitaka ove godine; zauzela je 690 km² u posljednjih 30 dana — što znači oko jednu i pol površinu aerodroma LAX svakih 24 sata.
Russian forces have advance into Hyrshyne, north of Pokrovsk. pic.twitter.com/ieOR1r6iv7
— KalibratedMaps (@Kalibrated_Maps) December 2, 2025
U tri godine Rusija zauzela 1,45 posto ukrajinskog teritorija
Unatoč bržem ritmu, ukupni ruski napredak ostaje spor. U posljednje tri godine Rusija je zauzela samo dodatnih 1,45% ukrajinskog teritorija, na kojem je živio otprilike isti udio stanovništva prije invazije. Nijedan veliki grad nije promijenio strane. Rusija se borila 14 mjeseci kako bi u potpunosti zauzela Pokrovsk — grad koji je prije rata imao 61.000 stanovnika i bio tek 73. najveći grad u Ukrajini. Čak i sada, ISW tvrdi da grad nije potpuno pao.
Ako bi Rusija željela osvojiti cijele istočne ukrajinske regije: Herson, Zaporižja, Donjeck i Lugansk, trebala bi preuzeti još 20.345 km² — ili 1.453 površine LAX-a. Čak i trenutnim tempom, to bi trajalo do svibnja 2028.
Rubio: U prvoj polovici 2025. poginulo 100.000 ruskih vojnika
Rusko napredovanje također dolazi uz goleme troškove. Naša meta-procjena sugerira da je između 1 i 1,35 milijuna ruskih vojnika do sada poginulo ili ranjeno. To je vjerojatno više nego što je SAD imao žrtava u Drugom svjetskom ratu. Možda je 1% muške populacije sposobne za borbu poginulo u Ukrajini. Prema američkom državnom tajniku Marcu Rubiu, 100.000 ruskih vojnika poginulo je samo u prvoj polovici 2025. Rusiji bi također moglo postati sve teže financirati rat, osobito ako, kako se očekuje, sljedeće godine padnu cijene nafte. Sve to moglo bi otežati nastavak intenzivnog pritiska.
Ruski napredak mogao bi ubrzati?
Ipak, postoje i faktori koji sugeriraju da bi ruski napredak mogao ubrzati idućih mjeseci. Ukrajinski gubitci također su ogromni, a zemlja se suočava s manjkom ljudstva. Mnogo borbi posljednjih mjeseci odvija se u urbanim sredinama, što daje male teritorijalne dobitke, ali potencijalno važne strateške prednosti. Čak i sitni pomaci naprijed, poput onih u Pokrovsku, mogli bi poslužiti kao odskočne daske za veća napredovanja. Rusija očito dobiva prednost u ratovanju dronovima, što joj omogućuje učinkovitije napade duboko iza ukrajinskih linija. To bi Ukrajini moglo više umanjiti pregovaračku moć nego skromni teritorijalni pomaci.
Prisutnost Stevea Witkoffa u Moskvi mogla bi zabrinuti Ukrajinu. Ako SAD to poželi, mogao bi oslabiti ukrajinsku stratešku zračnu kampanju ograničavanjem dijeljenja obavještajnih podataka. Mogao bi i prestati prodavati oružje Europi koje ona kasnije preusmjerava Ukrajini. Europa se, u međuvremenu, još uvijek muči s osiguravanjem dovoljno resursa kako bi Ukrajina nastavila ratovati, osobito sada kada gotovo ništa ne stiže izravno iz Amerike. Vladimir Putin nada se da će se ukrajinska obrana slomiti — najprije polako, a zatim naglo — ako ruske snage nastave pritiskati. No najizglednije je da će se rat, sve dok se ne postigne mirovni sporazum, jednostavno nastaviti razvlačiti.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare