Američki predsjednik Donald Trump rekao je da misli kako Vladimir Putin želi mir. Ukrajina i njezini europski saveznici ne vjeruju u to, dok je sam ruski vođa izjavio da želi mir, ali ga je odbio prihvatiti kada mu je ponuđena ta opcija. Međutim, ono što Putin doista želi puno je, puno veće.
Ruski predsjednik nije skrivao da smatra kako Ukrajina ne bi trebala postojati kao neovisna država i više je puta izjavio da želi da se NATO povuče na veličinu iz doba Hladnog rata.
Ali više od svega, on želi novi globalni poredak – i želi da Rusija u njemu igra glavnu ulogu. Putin i nekoliko njegovih najvjernijih saveznika potekli su iz ostataka KGB-a, sovjetske obavještajne agencije. Nikada nisu zaboravili poniženje pada Sovjetskog Saveza i nisu zadovoljni načinom na koji se svijet razvijao od tada, piše CNN.
Putin je došao na vlast tijekom kaosa 1990-ih, kada je rusko gospodarstvo propalo i moralo biti spašeno od strane Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – još jedno poniženje za bivšu supersilu. No, od 2000. godine, kada je Putin postao predsjednik, stalni rast cijena nafte učinio je Rusiju i mnoge Ruse bogatijima nego ikada prije. I Rusija je imala glas. Bila je pozvana u skupinu G7, koja okuplja najveća svjetska gospodarstva – preimenovanu u G8 nakon što se Rusija pridružila.
No, prema riječima Kristine Berzine, izvršne direktorice Njemačkog maršalovog fonda SAD-a, to za ruskog čelnika nije bilo dovoljno.
“Putin je bio spreman sve to odbaciti u ime svojih građana zbog viših geopolitičkih ciljeva”, rekla je Berzina za CNN. Rusija je izbačena iz G8, sankcionirana od strane Zapada i izolirana na globalnoj sceni zbog svoje agresije na Ukrajinu.
Berzina je naglasila da Rusiji nikada nije bilo dovoljno biti “osma u G7”.
“To se ne uklapa u rusko razumijevanje vlastite iznimnosti. To je najveća zemlja na svijetu, najbogatija po (prirodnim) resursima, pa kako može biti samo jedan od igrača?” rekla je.
Kako bi se razumjelo što Putin želi od trenutnih pregovora sa SAD-om, ključno je zapamtiti da dvije strane razgovaraju jer su Sjedinjene Države napravile zaokret u politici pod Trumpom — ne zbog fundamentalne promjene u ruskom razmišljanju.
Trump želi da rat u Ukrajini što prije završi, čak i ako to znači daljnje teritorijalne gubitke za Ukrajinu.
To znači da Putin nema puno toga za izgubiti pregovorima.
Dugoročni plan
Putin i njegovi suradnici jasno su dali do znanja da se njihovi dugoročni ciljevi nisu promijenili. I dok govore da žele mir, ruski dužnosnici i dalje inzistiraju da se moraju “otkloniti temeljni uzroci” sukoba u Ukrajini.
Prema viđenju Kremlja, ti “temeljni uzroci” uključuju suverenitet Ukrajine i njezinog demokratski izabranog predsjednika Volodimira Zelenskog, kao i širenje NATO-a na istok u posljednjih 30 godina. Putin je naredio invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. kako bi promijenio vlast u Kijevu i instalirao pro-moskovsku vladu. Njegov cilj bio je pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu poput Bjelorusije i spriječiti je da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u u budućnosti.
Nije postigao taj cilj vojnim sredstvima, ali to ne znači da ga je napustio.
Umjesto toga, mogao bi ga pokušati ostvariti drugim metodama.
“Najlakši način za Rusiju da ostvari ono što želi u nekoj zemlji nije vojnim sredstvima, već miješanjem u izborni proces”, rekla je Berzina, dodajući da je moguće – čak i vjerojatno – da će Moskva pokušati upravo to nakon što se postigne prekid vatre.
To je vjerojatno razlog zašto Rusija stalno dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog i inzistira na izborima.
Ukrajinski vojni zakon – uveden zbog ruske agresije – zabranjuje održavanje izbora dok sukob traje.
Trump i njegov potpredsjednik JD Vance odbacili su mogućnost da se Ukrajina uskoro pridruži NATO-u, dok je Putin zatražio da američko jamstvo bude uključeno u bilo kakav sporazum o prekidu vatre.
“Bez obzira na to što Trump i Putin misle da mogu dogovoriti ovaj tjedan ili ove godine, mnogi ljudi u Europi sada smatraju da je Putin u osnovi nepouzdan,” rekla je.
Sve je osobno
Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnost koji živi u egzilu u Londonu, rekao je da Putin i njegovi suradnici vjeruju da sada mogu “pokušati nešto izvući od Trumpa”.
“Oni misle da mogu dobiti neke taktičke pobjede, ali da im on neće dati ono što doista žele – potpuni preustroj sigurnosnih aranžmana u Europi,” rekao je.
“Za Kremlj, ovo nije rat s Ukrajinom, već rat sa Zapadom, i mnogi u Moskvi zapravo ne vjeruju da mogu postići bilo kakav trajan sporazum sa SAD-om,” rekao je Soldatov za CNN.
Skepsa Rusije prema SAD-u seže daleko u prošlost.
“Ovo je za njih vrlo osobno jer su tada svi bili mladi časnici KGB-a i izgubili su svoj društveni status, izgubili su mjesto u ruskom društvu, izgubili su državu – kako to danas opisuju – i to je bilo iznimno ponižavajuće,” rekao je Soldatov.
“Oni zaista vjeruju da Zapad već stoljećima nastoji potpuno uništiti i pokoriti Rusiju. To nije samo propaganda – oni doista, doista vjeruju u to.”
Putinova glavna želja
Monica White, izvanredna profesorica ruskih i slavenskih studija na Sveučilištu u Nottinghamu, sugerira da je Putinova glavna želja vratiti Rusiju na svjetsku scenu s velikim praskom – stvaranjem raskola između Europe i SAD-a te udruživanjem s ostalim protivnicima Zapada.
“Rusija želi biti za svim važnim stolovima – što god da slijedi, to ne mora značiti teritorijalna osvajanja u Europi, ali mislim da mora biti u središnjoj ulozi u snažnijem bloku. Ako smatra da u taj blok trebaju biti uključeni Kina, Iran ili drugi, onda će to biti savez definiran voljnošću da izazove nestabilnost i poremećaje,” dodala je White.
Putin očito vjeruje da bi Rusija – najveća država na svijetu po površini – trebala sudjelovati u upravljanju svijetom. Mogao bi pronaći istomišljenika u Bijeloj kući. Trump je jasno dao do znanja da vjeruje kako najveće i najmoćnije zemlje trebaju dobiti ono što žele – bilo da se radi o Grenlandu, Panamskom kanalu ili dijelu Ukrajine.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare