Nijemci u međunarodnoj javnosti uživaju stereotip da su organizirani i precizni, što kod mase putnika koji na željezničkim stanicama širom Njemačke čekaju vlakove koji kasne ili se uopće ne pojavljuju, u najmanju ruku izaziva podsmijeh.
S druge strane, izgleda da izreka „točan kao švicarski sat” ima jače uporište u realnosti.
Ovih dana javnost je doznala da Švicarske savezne željeznice (SBB) baš i ne računaju na točnost svojih njemačkih kolega pa se sve više uzdaju u vlastite snage. Naime, brzi vlakovi iz Njemačke prečesto kasne što dovodi putnike u neprilike prilikom presjedanja i zato Švicarci uvode nove veze.
Kako su za agenciju dpa potvrdili u SBB-u i Njemačkoj željeznici (DB), nevolje su tolike da brzi vlak ICE 71 od Hamburga do švicarskog Chura više neće ni prometovati u Švicarskoj. Umjesto toga, prometovat će do stanice u Baselu kako bi služio kao zamjena za druge njemačke vlakove koji dolaze s velikim zakašnjenjem, prenosi Deutsche Welle.
„Posljednjih mjeseci je opala točnost vlakova koji dolaze sa sjevera Njemačke u Švicarsku preko Basela”, rekla je jedna glasnogovornica SBB-a.
Svega 40 posto vlakova stiže na vrijeme ili uz kašnjenje od najviše pet minuta. Petina kasni više od petnaest minuta. I tu nastaju nevolje: u važnom željezničkom čvorištu Baselu vlakovi koji kasne više od četvrt sata gube svoj „slot”, odnosno mjesto na kolosijeku koje stoji rezervirano neko vrijeme. To je velika muka za putnike koji zbog toga mogu propustiti idući vlak.
Dobra vijest za one koji putuju u Švicarsku jest da barem tamo (gotovo svi) vlakovi idu kao sat: u listopadu je 91 posto vlakova kasnilo manje od tri minuta, i putnici su stizali na vrijeme za 98,9 posto presjedanja.
U DB-u pak kažu da žale zbog takve situacije. DB bi, prema planu aktualne njemačke vlade, trebao postati daleko najvažniji prijevoznik u zemlji u sklopu „zelene agende”. U naredne tri godine bi država trebala uložiti 45 milijardi eura u željezničku mrežu i još 49 milijardi u jačanje regionalnog prometa.
Do kraja desetljeća se teži dvostruko većem broju putnika: 300 milijuna mjesečno na dugim relacijama, i pet milijardi u regionalnom prometu.
Ali, nepouzdanost je jedna od najvećih muka Njemačke željeznice. Prošle godine je u prosjeku svaki četvrti vlak kasnio, pri čemu je potrebno napomenuti da se kao „kašnjenje” broji samo ono duže od šest minuta.
Ovoga srpnja je tek 60 posto brzih vlakova stizalo na cilj na vrijeme. DB si je zacrtao kao cilj da barem osamdeset posto vlakova ne kasni, ali još nije ni blizu toga. Nedavno je list Wirtschaftswoche objavio detaljnu analizu razloga za kašnjenja. Kao tri najbitnija, list ističe radove na prugama, zastarjela vozila i manjak osoblja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!