Za sedam mjeseci znat ćemo tko su pobjednici europskih izbora, mnogi kažu, neizvjesnih i odlučujućih za budućnost Europske Unije. Ti izbori, sve je jasnije, odvijat će se u atmosferi zabrinutsoti, rastuće nesigurnosti i izgledne recesije. Rat u Ukrajini ući će već u treću godinu, a kako će se se odvijati krvava eskalacija na Bliskom istoku, nitko se ne usudi ni prognozirati.
Bruxelles je u mandatu na izmaku donio puno strateških planova, a pitanje o migracijama obilježilo je tjedan u Europarlamentu. S hrvatskim europarlamentarcima razgovarali smo o ključnim temama nadolazećih izbora.
U TNT debati sudjelovali su iz redova HDZ-a, to jest Pučke narodne stranke Karlo Ressler i Tomislav Sokol te Valter Flego, IDS-ovac iz grupacije Renew Europe te Predrag Fred Matić iz redova SDP-a.
Prva velika tema zabilježila je zasjedanje Europskog parlamenta.
Je li Schengen kao ideja prolaska slobodnog i nesmetanog prolaska roba i ljudi prošlost?
Karlo Ressler: Apsolutno nije jer je u samim temeljima EU-a. Činjenica je da je posljednje vrijeme pokazalo da je Schengen ranjiv. Od 1. siječnja i hrvatskai građani se mogu slonbodno kretati. S druge stane, ta sloboda dolazi jedino ukoliko je osigurana i sigurnost vanjske granice. Ovo je bila tema mandata u Eurpskom parlamentu gdje se vodila debata između onih koji su se zalagali za zaštitu granica i onih koji su se zalagali za, rekao bih, postmodernističke iluzije o mogućnosti stihijskih i nekontroliranih migracija i otvorenih granica.
Gospodine Flego, prepoznajete li se Vi u ovim postmodersničkim iluzijama o slobodnoj Europi. Hoće li Schengen ikada više zaživjeti u svojoj punini?
Valter Flego: Schengen nije propala ideja, on neće nikada propasti. Schengen je savršena i odlična ideja, ali je problem u međusobnoj komunikaciji članica po pitanju migracija. Konkretnih rezultata ne vidim. Mislim da konačno moramo reći tko kada i koliko može ući u državu. Mi kao Hrvatska štitimo veliki dio granice. Mislim da nije sramota pozvati Frontex u pomoć.
Gospodine Sokol, osam godina je prošlo od velikog vala migracija i nema dogovora oko promjene migrantne politike na razini EU-a. Svakodnevica u Hrvatskoj je veliki broj radnika iz trećih zemalja bez kojih brojne industrije ne mogu. Tko je kriv zašto nema dogovora i gdje ga tražiti?
Tomislav Sokol: Od 2015. se atmosfera jako promijenila. Od onih nerealnih ideja da treba prihvatiti sve migrante. Sad je to puno reelnije. Sad se shvaća da nekontorlirana migracija predstavlja ekonomski i gospodarski problem. Ako vam dolaze milijuni ljudi koji se ne mogu uklopiti i živjeti od socijale, to za ekonomiju nije dobro. Tu su se stavovi promijenili. Europa je postala realnija i shvatila da mora štititi vanjsku granicu. Interes jedne Hrvatske kao zemlje koja je među prva na udaru i jedne Poljske koja nije na ruti nije isti. Za hrvatsku je najvažnije to da ne bude hotspot.
Mislite li da je to realna opasnost?
Sokol: Mislim da zahvaljujući Vladi to nije problem. Ali bitno je da se postigne dogovor na razini EU-a jer tako će se riješiti problem i na izvoru. Imamo najveći broj policajaca na granicama u Europi. Žica dokazano ne pomaže. Hrvatska je u ovoj godini imala oko 60 tisuća nelegalnih pokušaja ulaska u zemlju, dok je Mađarska koja ima žicu imala 80 tisuća pokušaja nelegalnih ulazaka. Generalni pristup je da treba biti stroži, a i pitanje je što napraviti s ovima koji su već u Europi. Kako rasporediti teret između zemalja koje su na migrantskim rutama i koje nisu. Osobe koje su već u Europi treba deportirati.
Kamo ih deportirati?
Sokol: U zemlje iz kojih su originalno krenuli ili u zemlje iz kojh su ušli u EU. EU mora naći zajedničko rješenej. Srbija zlupotrebljava svoj položaj i u nju dolaze građani zemalja kojima nisu potrebne vize za ulazak u Srbiju. Zatim pokušavaju nelegalno ući u EU. EU treba pritisnuti Srbiju i Aleksandra Vučića da prestanu sjediti na dvije stolice ako stvarno žele ući u EU.
Gospodine Matiću, sve su to ideje koje su već bile na stolu. Istovremeno svatko riješava sebe i traži se zajednički europski dogovor.
Predrag Fred Matić: Dvije su stvari koje meni smetaju. To su konsenzusi i nacionalne kompetencije. Čvsto se nadam da će Schengen opstati. Po meni je to najveće dostignuće članstva EU-u. Te su kontrole sad vrlo mlake i skoro nikakve, ali volio bih da bude kao na početku godine kad na granica nije bilo skoro nikoga, da jednostavno piše slobodan poraz. Svaka zemlja vodi svoju poltiku i to je pitanje konsenzusa. Rijetke su stvari s kojima se ne slažem s predsjednikom Zoranom Milanovićem, ali u ovome se ne slažem. Postoje zemlje koje vječito opstruiraju EU, da se ne govori o budućem proširenju, to bi donijelo više takvih slučajeva. Puno bi se problema riješilo da BiH i Srbija ne puštaju migrante. Također, snage Frontexa bi pomogle graničnim policajcima.
Može li vojska napraviti tvrđavu na granicama?
Fred Matić: Uloga vojske nije da štiti unutarnje probleme države, ona je tu da štiti Hrvatsku od vanjske ugroze. MUP treba brinuti o tome, postavljanje vojske na granice je vrlo populistički i negativan potez od strane desnih stranaka. Uloga vojske nije da to radi. Po meni, rješenje je Frontex. Neka danski policaj dođe na granicu s BiH pa neće morati stajati na ulazu u Dansku.
Ressler: Europa je na tragu i bliže no ikad je dogovoru o migracijskom paketu, bržim i jednodstavnijim deportacijama. Pokušat ćemo doći do dogovora s trećim državama kao što su Tunis, BIH i Srbija. Jedan od razloga zašto još nije došlo do toga je opstruiranje i pokušaj torpediranja s lijeve strane ovdje u Europskom parlamentu. Socijalisti se još uvijek zalažu za to da ako Grčka na ulasku u zemlju za pojedinu osobu utvrdi da predstavlja sigurnosnu ugrozu, da ne smije podijeliti podatke te osobe zbog zaštite podataka. To je potpuno štetno i suludo. Vjerujem da se i naše kolege nisu usudili suprotstavljati takvim štetnim politikama i rekao bih, političkim defamacijama koje su išle protiv hrvatske vlade i hrvatske policije.
Gospodine Matić, želite li odgovoriti?
Fred Matić: Nema smisla.
Zašto?
Fred Matić: Širenje neistina dovode do toga da takve stvari uistinu ne stoje. I sad ispada da ja želim ilegalnog migranta dovesti kući. Ili što želim? Prije dva tjedna sam bio u Lampedusi. Kad se kontrolirano radi, onda se radi dobro. Ne želim umanjiti probleme kad dođe do utapanja migranata u moru, ali prijem, transfer i organizacija u Italiji pokazuju da su napravili dobar posao napravila dobar posao. Tako može biti i ovdje.
Sokol: Kad govorimo o stvarima, moramo se prvo educirati o njima. Propisi vezani uz azil i migraciju se ne donose jednoglasno nego kvalificiranom većinom. Nije mi jasno da netko iz manjih država EU-a želi da se ukine najjači instrument, a to je jednoglasnost u vanjskoj politici. Vanjska politika, obrana, sigurnost, porezi su ključna područja za zaštitu nacionalnih interesa. Jedini način na koji se male države mogu zaštiti da ne budu preglasane od strane većih je pravo veta. Kada netko iz Hrvatske želi to ukinuti mi je potpuno nevjerojatno. Nevladine udruge su godinama lažno optuživale hrvatsku pliciju na loše postupanje migrnaata s ciljem da se opstruira hrvatski ulazak u Schengen.
A ne s ciljem da se zaštite ljudska prava?
Sokol: Pojedinačnih incidenata je bilo, to se ne negira, ali oni su htjeli dokazati da je to sistemska politika Hrvatske. Nevjerojatno mi je da kolega može govoriti da mi lažemo, a može se provjeriti da kolega iz SDP-a nije bilo nigdje, bili su u mišjoj rupi.
Činjenica je da imamo suspendirane policajce i snimljene brutalnosti policije, ali i slučaj male Madine. Je li tu pitanje da pod pritiskom migracija Europa mora odustati od svoje predanosti ljudskim pravima?
Sokol: Apsolutno ne, nitko to nije rekao.
Ressler: Zahvaljujući hrvatskoj vladi ušli smo u Schengen brže od Bugarske i Rumunjske. Dolazak obalnih i graničnih policajaca bi bio puno manje svrsishovitiji nego postavljanje njih unutar granica BiH. Hrvatska ima 6700 graničnih policajaca, dok Srbija i BIH imaju puno propusniju granica zbog koje Hrvatska dolazi u probleme. Kad govorimo o Frontexu, pa i SDP je glasao protiv protiv mobilizacije europskih sredstava na nacionalnim granicama. To nisu parole nego konkretne činjenice. Sa svojim glasom pokazali su da nisu za mobilizaciju europskih sredstava za zaštitu europskih granica. Po meni je to štetno s jedne apstraktne europske razine, a s Hrvatske je potpuno nerazumljivo.
Flego: Htio bih loptu staviti na zemlju i iznijeti dva podatka i reći da mi se sviđa što radi Njemačka. Bez strane radne snage Hrvatska staje. Nismo protiv migranata, protiv strane radne snage, ali mi kao Hrvatska i Europa nemamo plan. Znamo da se njih oko 10 posto maksimalno zadržava u Hrvatskoj jer idu u druge zemlje. Njihova djeca ovdje idu u školu, a ne znaju jezik. Moramo napraviti puno promjena da aklimatiziramo te ljude. Onaj koji ne želi raditi, pomoć ćemo mu 30 ili 60 dana, ali ako moja obitelj i djeca rade, zašto netko tko dolazi u Hrvatsku i tu je godinu, dvije ne radi? Moramo prilagoditi naše zakonodavastvo i njima koji dolaze u Hrvatsku trajno živjeti i raditi.
Jasno je da će pitanje migracija biti velika tema. I ovi strani radnici koji dolaze, nakon nekoliko mjeseci odlaze dalje. Mogu li se usmjeriti ove dvije strane? Obrana granica od migranata i potreba za radnom snagom iz trećih država.
Fred Matić: Emisija je prekratka da bi odgovarao na neke stvari koje kolegama iz HDZ-a izgledaju potpuno ružičasto. Mi smo protiv toga da ljudi ilegalno prelaze granicu. Da mi je rođeni brat policajac pa da uzima mobitel i osobe stvari i novac, ili u slučaju male Madine, ne bih to tolerirali. To se ne može opravdati. Treba jasno reći da u ovakvim situacijama moramo ostati ljudi. Ovo su dvije različite stvari. Radna snaga predstavlja drugi nači ulaska u državu, to je legalan ulazak, a mi ovdje pričamo o ilegalnom ulasku. Složili smo se da su pola problema BiH i Srbija. Zašto bi austrijski policajac stajao na granici u Austriji, neka stoji u Graćacu i pomaže tamo. Kad su policajci dovedeni do granica pucanja, onda i dolazi do ovakvih situacija.
Ressler: Mislim da se načelno slažemo, ali to se ne slaže s track recordom u posljednje 4 godine. Ove godine je dobar primjer torpediranja dogovora s Tunisom koji je došao s ljevice i koji predstavlja zdravorazumska politika gdje bi Tunis trebao pomoći Europi s migrantima. Slažem se kolegom Flegom da je potrebno napraviti više. Hrvatska ima dobre politike i dobre primjere, ali dosad se nismo suočavali s velikim priljevom zakonskih stranih radnika. Danas u državama članicama imamo stvaranje opasnih paralelnih društava koja šire antisemitizam, jezivog prijezira prema europskoj kulturi. To nije put kojim Hrvatska želi krenuti, ali u razgovoru s europskim državama moramo biti razboriti i pametni da ne povimo greške od sjevernih i zapadnih susjeda.
Izraelski premijer Benjamin Neatanyahu je rekao da Izrael brani sigurnost Europe u Gazi. Kako je rat u Gazi ugrozio Europu i je li se EU i Hrvatska zbog potpore Izraelu pomakla na mapi ekstremizma?
Sokol: Mislim da je radikalni islamizam problem. Vidimo veličanje Hamasa i da je to nešto protiv čega se treba boriti. Kolege iz SDP-a su glasali protiv toga da se iz EU-a dobiju dodatna sredstva da se opremi policija na granicama. Što se tiče Izraela, on se bori za svoj opstanak. Hamas u svom statutu ima uništenje Izraela kao svoj glavni cilj. Izrael se bori za opstanak i činjenica je da je u teškoj situaciji i mora uništiti Hamas. U takvim situacijama može doći do kolateralnih žrtava. Mi smo u rezoluciju UN-a istaknuli da Izrael ima pravo na obranu.
Poštuje li se po Vama međunarodno humanitarno pravo u Gazi?
Flego: Mislim da itko od nas to ne zna. Znamo da u ratu informacija umire prva. Ne znma više kome vjerovati.
Možemo li vjerovati Ujedinjenim narodima?
Flego: Ja ne vjeruje nikome. Žalosti me da EU, mi u Europskom parlamentu, pa i mi u Hrvatskoj nemamo jednak stav. Sve je to jedan šum u našoj vanjskoj politici. Svjesni smo svi da Hamas nije Palestina, da se Izrael mora braniti, da civili stradavaju i onda na kraju izgleda da Europa poziva na razum i da radi ono što bi trebale raditi humanitarne organizacije, ali ništa više od toga.
Matić: Hamas je napravio teroristički napad. Izrael se ima pravo boriti, ali nitko nije propisao kolika je mjera odgovora. Među ovdje prisutnima sam jedini sudionik rata i znam što znače ljudska stradavanja. Hrvatska vlada donijela je skandaloznu odluku da glasa protiv rezolucije UN-a bez kontzulatacije s predsjednikom. Predsjednik i vlada su sukreatori hrvatske vanjske politike i to su činjenice.
Prošli ste što se događalo u Vukovaru iz prve ruke. Čini mi se da se u Gazi spominje način urbanog ratovanja. Što može biti legitimni vojni cilj ako su civili oko njega? Može li bolnica biti legitimni vojni cilj?
Fred Matić: U ratu svi koriste svoje adute. Tako je bilo u Vukovaru kad je bombardirana bolnica jer su rekli da je u podrumu bolnice naoružanje. Na krovu je bio ogrmoman crveni križ i to je njihovom zrakoplobstvu služilo kao meta.
Može li bolnica biti meta, a da to nije ratni zločin?
Fred Matić: Ne, bolnica je bolnica. Tu su djeca, tu su ljudi na respiratorima. Izrael se ima pravo braniti, no pritom ne smiju pretjerivati i mi ne smijemo biti pristrani, Izrelu se događa to da iz velike žrtve iz Drugog Svjetskog rata prelazi u njenu suprotnost.
Je li trebalo po Ustavu konzultirati predsjednika?
Ressler: Nerealno je i neživotno da predsjednik bude konzultiran uz brojne rezolucije koje se ovdje donose svakog dana. Ta rezolucija je neobvezujuća. Čini mi se da nikome nije normalno da rezolucija koja govori o ratu u Palestini zaboravi spomenuti 7. listopad i Hamasov teroristički napad. To nije normalna rezolucija. Postojao je i kanadski amandman koji je Hrvatska podržala. Po mom osobnom sudu, rezolucija Europskog parlamemta je puno bolja. Ona spominje Hamas, humanitarne pauze, obuhvatnija je. Moje je duboko uvjerenje da moramko stati i podržati ono što smo usvojili u Europskom parlamentu. I Hrvatska i EU trebaju odmjerenu poziciju.
Sokol: Hrvatska je apsolutno napravila ono što je trebala. Uz islamizam, antisemitizam u EU je raširena i ekstremistička ljevica. Ne možete jednu demokratsku državu koja se bori za opstanak staviti u isti rang s terorističkom organizacijom. Hrvatska je tu zauzela poziciju. To je temeljno civilizacijsko pitanje. Mi smo protiv terorizma.
Matić: Sad smo vidjeli da Ustav nema nikakvu svrhu. Je li Vas zabrinula izjava palestinskog veleposlanika u Beču koji se osvrnuo na našu rezoluciju, mene je to zabrinulo jer je Hrvatska u svijetu prepoznata po sigurnsoti, a sad je zbog ovog šlampavog amaterskog pristupa da se dodvorimo Amerikancima i Izraelcima, ta sigursnost dovedena u pitanje. Meni je ta poruka bila jeziva za čuti.
Sokol: Da, bolje da se dodvorimo teroristima. Matić je upravo rekao da je palestinski predstavnik terorist i da se mi njega trebamo bojati jer će izvršiti napade u Hrvstkoj. On lupa bezveze bez da razmisli.
Matić: Lijepo sam Vam već više puta rekao da pripazite na rječnik. Ako ništa drugo, stariji sam od Vas. Mogu Vam prijeći preko toga da je Frka Petešić bolji branitelj od mene, jer je branio iz Francuske, a ne iz vukovara i srpskih logora kao ja. Ali imputirati mi nešto kao Vidoviti Milan da sam to rekao…
Čitav niz država postrožio je razinu sigurnosti zbog mogućih napada, uključujući i susjednu Sloveniju.
Sokol: Reakcija Slovenije je bila zbog napada u Bruxellesu, upravo zbog toga moramo bolje kontrolirati vanjske granice. Radi se o neobvezujućoj rezoluciji. Govoriti da će Hrvatska biti izložena radi toga nema veze s vezom.
Matić: Nikad se ne slažem s dotičnim gospodinom, ali bih volio da mu se ostvari sve ovo. Uz turizam, sigurnost nam je najveći adut, probajte u Bruxellesu hodati nakon ponoći. U cijeloj Hvatskoj možete hodati cijeli dan i noć bez straha. Ako samo jedna petarda opali u Dubrovniku, Opatija se može pozdraviti s turističkom sezonom. Daj Bože da nisam u pravu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare