Nikada prije nije bila jasnija alternativna stvarnost koju ruski državni mediji plasiraju gledateljima nego za vrijeme napada na ukrajinski TV toranj. Dok je ostatak svijeta izvještavao o tome, ruska televizija objavila je da su Ukrajinci odgovorni za napade na vlastite gradove.
Što onda Rusi zapravo na svojim televizorima vide o ratu? Koje poruke dobivaju? Istražio je to BBC.
Na državnom Kanalu 1 prikazivana je standardna jutarnja emisija, nimalo drugačija od istih takvih diljem svijeta koje su kombinacija vijesti, kulture i laganog sadržaja. U utorak oko 5:30 po moskovskom vremenu voditelji su objavili kako je došlo do promjene u rasporedu zbog “dobro poznatih događanja” i da će zbog toga u programu biti više vijesti i aktualnosti.
VEZANE VIJESTI
Objavili su dvije fotografije istog uništenog vozila. Kažu da je na gornjoj ukrajinsko vozilo uništeno u Donbasu još 2014. godine, a da je donja slika montaža koju koriste Ukrajinci i pritom tvrde da se radi o ruskom vozilu koje su upravo uništili.
“Internetom kruže snimke koje se ne mogu opisati nikako drugačije nego lažne”, kaže voditelj dok prikazuje snimke koje naziva nevještim foto manipulacijama.
Kasnije tog jutra, oko 8 sati BBC je pogledao što je naprogramu kanala NTV, koji je u vlasništvu Gazproma, firme koju kontrolira Kremlj. Oni su se koncentrirali gotovo isključivo na Donbas, regiju u istočnoj Ukrajini. Rusija tvrdi da je tako 24. veljače započela vojnu akciju denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine.
Nije rat, nego vojna operacija
Apolutno nigdje ne spominju kilometrima dug vojni konvoj koji se kreće prema Kijevu, o kojem su izvještavali diljem svijeta.
“Počinjemo s najnovijim vijestima iz Donbasa. Borci Narodne republike Luhansk nastavljaju s ofenzivom, prešli su 3 kilometra, a jedinice iz Narodne republike Donjeck prešle su 16 kilometara”, kaže voditelj. Pritom misli na pobunjenike iza kojih stoji Moskva, a koji kontroliraju dvije spomenute “republike” već 8 godina.
Na kanalima Rossiya 1 i Kanal 1, dva ruska najgledanija kanala, a oba kontrolirana od strane države, u vijestima se ukrajinske snage optužuje za ratne zločine u Donbasu. Kažu kako prijetnja civilima nije ruska vojska već ukrajinski nacionalisti.
“Civile koriste kao ljudske štitove, namjerno raketne sustave postavljaju u naseljena područja i pojačavaju intenzitet granatiranja u gradovima u regiji Donbas”. Voditelj na Kanalu 1 rekao je i kako se Ukrajinci pripremaju za granatiranje stambenih zgrada i skladišta kako bi isprovocirali civile i ruske snage.
Kada govore o Ukrajini ne govore o ratu, već to nazivaju vojnom operacijom demilitarizacije kojoj su cilj vojne strukture.
“Taktike nacionalista, koji upotrebljavaju djecu da bi zaštitili sebe, nisu se promijenile od Drugog svjetskog rata”, kaže voditelj na sestrinskom kanalu Rossiye 1, Rossiya 24. “Ponašaju se kao fašisti, u punom smislu te riječi. Neonacisti postavljaju naoružanje ne samo kod stambenih ugrada nego i kod podruma gdje djeca traže sklonište”; dodaje reporter u prilogu koji se zove “Ukrajinski fašizam”.
Prebacuju krivnju na Ukrajinu
Mogu se čuti i nedokazane Putinove tvrde da Ukrajina koristi žene, djecu i starije kao ljudske štitove. I dok zapadnjački mediji javljaju kako se Putinova vojska muči u Ukrajini zbog neočekivano snažnog otpora Ukrajinaca, na ruskih programima mogu se vidjeti samo poruke o tome kako je ruska vojna operacija jako uspješna.
Redovito se izvještava o broju uništene ukrajinske opreme i oružja. Voditelji u jutarnjim emisijama objavili su kako je više od 1.100 ukrajinskih infrastrukturnih građevina onesposobljeno, a stotine komada vojne opreme uništeno. Ne spominju se ruski stradalnici.
Jutarnje ruske emisije gotovo da uopće ne spominju ruske ofenzive u drugim dijelovima Ukrajine. Ruski reporteri ne izvještavaju s lica mjesta iz gradova poput Kijeva ili Kharkova, dva najveća grada u kojem su viđena granatiranja domova Ukrajinaca. Umjesto toga, izvještavaju o trupama u Donbasu.
“Ukrajina gađa vlastite gradove i laže Zapadu, je li moguće tako obmanuti ljude”, pitaju se na tom kanalu. U vijestima u 17, pak, voditeljica ističe što je točno ruski cilj: “Obrana Rusije od prijetnje sa Zapada koja koristi Ukrajince za sukob s Moskvom”, kaže.
Objavila je i kako ruska vlada pokreće novu stranicu gdje će objavljivati “samo istinite informacije”, a sve kako bi se borili protiv “lažnih vijesti o Ukrajini, koje se šire na internetu”.
TV postaje moraju pratiti direktivu
TV postaje moraju pratiti službeni narativ vladajućih. No to ne znači da nije bilo drugačijih “tonova” na ruskoj televiziji. Dok su se u vjestima pojavljivale informacije o ukrajinskim ratnim zločinima, voditelj Vyacheslav Nikonov s Kanala 1, poznati pristalica Kremlja, emisiju je odjavio tako što je pričao o svojoj ljubavi prema Ukrajini.
“Jako volim Ukrajinu, volim Ukrajince. Proputovao sam tu zemlju nekoliko puta. Stvarno je brilijantna, divna zemlja. Mislim i da je Rusiji u interesu da bude uspješna, prijateljska zemlja. Pobijedit ćemo”, rekao je.
Blokada nezavisnih medija
Sve veći broj mladih Rusa, ipak, informacije dobiva preko nezavisnih medija ili društvenih mreža. Što duže rat traje to je više fotografija i videa mrtvih vojnika i vojnih zatvorenika dostupno. Vlasti na to odgovaraju cenzurom nezavisnih medija.
TikToku je naređeno da makne sav vojni i politički sadržaj koji predlažu maloljetnicima. “U većini slučajeva ti su sadržaji antiruski”, kažu vladajući. Također, od Googlea su zatražili micanje sadržaja o ruskim gubitcima, kažu da su to lažne vijesti. Također ograničeni su pristupi Twitteru i Facebooku.
Mediji su dobili upute da koriste samo informacije ruskih izvora kada izvještavaju o ratu, ali je naređeno da maknu sve informacije koje govore o “objavi rata” ili “invaziji”. Prijete im kaznama i blokadom ako ne poslušaju. Neki nezavisni mediji već su blokirani jer su ruske postupke nazvali ekstremizmom i nasiljem te jer su “sistemski širili dezinformacije o aktivnostima ruske vojske”, piše BBC.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare