Znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajuću pojavu u oceanima

Širenje makroalgi

Tijekom posljednja dva desetljeća cvjetanje morskih algi proširilo se po stopi od čak 13,4 posto godišnje u tropskom Atlantiku i zapadnom Pacifiku, pri čemu su najsnažniji porasti zabilježeni nakon 2008. godine, pokazuje istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Južne Floride.

U novom znanstvenom radu navode da bi ta promjena mogla zatamniti morske dubine, promijeniti njihovu ekologiju i geokemiju te dodatno ubrzati klimatske promjene.

„Prije 2008. nisu zabilježene velike pojave makroalgi, osim sargaša u Sargaškom moru“, izjavio je Chuanmin Hu, profesor oceanografije na Fakultetu morskih znanosti Sveučilišta Južne Floride i glavni autor studije.

„Na globalnoj razini čini se da svjedočimo prijelazu s oceana siromašnog makroalgama na ocean bogat makroalgama.“

Hu i njegovi suradnici proveli su istraživanje nakon brojnih izvješća o širenju cvjetanja morskih algi u Atlantiku i Pacifiku.

Cvjetanje vidljivo iz svemira

Najpoznatiji primjer je Veliki atlantski pojas sargaša, vidljiv iz svemira, koji se proteže od Meksičkog zaljeva do ušća rijeke Kongo. Ostali primjeri uključuju prsten algi oko otočja Chatham kraj Novog Zelanda, koji je NASA zabilježila ovog mjeseca, kao i tzv. „crvenu plimu“ uz obalu Floride, koju tamošnje vlasti pomno prate.

Znanstvenici su koristili umjetnu inteligenciju za analizu 1,2 milijuna satelitskih snimki oceana snimljenih između 2003. i 2022. godine. Model dubokog učenja primijenjen je za otkrivanje plutajućih algi, a cijeli je postupak trajao nekoliko mjeseci, piše Guardian.

Tim navodi da njihovo istraživanje pruža prvu globalnu sliku plutajućih algi u svjetskim oceanima, a rezultati pokazuju da se površina cvjetanja morskih algi povećavala po stopi od 13,4 posto godišnje tijekom promatranog razdoblja. Cvjetanje mikroalgi, poput fitoplanktona, također je raslo, ali znatno sporijim tempom — oko 1 posto godišnje.

Kritične prijelomne točke

„Značajno je da se većina porasta i plutajućih makroalgi i mikroalgi dogodila u posljednjem desetljeću, što se podudara s ubrzanim zagrijavanjem oceana od 2010. godine“, navode autori. Također su identificirali kritične prijelomne točke 2008., 2011. i 2012. godine za tri vrste morskih algi u različitim oceanima.

Međutim, dok su makroalge poput sargaša u nekim regijama snažno napredovale, fitoplankton nije pokazao sličan odgovor na promjene u okolišu, što upućuje na to da je njegov rast osjetljiviji na promjene temperature i eutrofikaciju.

„Ako je to točno, vjerujemo da je promjena režima u oceanografskim uvjetima već nastupila u korist makroalgi, što će imati duboke posljedice na radijativno djelovanje u atmosferi, dostupnost svjetlosti u oceanima, sekvestraciju ugljika, oceansku biogeokemiju i stabilnost gornjih slojeva oceana“, zaključuju istraživači.