'Trebalo je građanima reći da razdjelnici ne znače i uštedu'

Josip Katalinić iz Mosta upozorio je u raspravi o izvješću HERA-e da su građani zakonom prisiljeni na ugradnju razdjelnika toplinske energije. Ustvrdio je kako je cijelo vrijeme isticano da će ugradnjom razdjelnika građani uštedjeti, što smatra obmanom.

Upozorio je i kako se građani u stanovima u rubnim dijelovima zgrade, kojima je ugradnjom razdjelnika poskupjelo grijanje, ne mogu isključiti jer i dalje dobivaju visoke račune pod izlikom da njihovim stanovima prolaze cijevi koje opskrbljuju cijelu zgradu.

Na nedostatnu informiranost građana upozorio je i hadezeovac Ivan Šuker. “Ove priče o razdjelnicima su pričanje ljudima bajke jer – ako cijela zgrada nije poslužena kako treba – vi možete razdjelnike ugrađivati kako god hoćete, to vam ništa ne znači. Međutim, kad razgovarate s građanima, oni to naprosto ne znaju. Ako smo osnovali neovisno tijelo, a to je regulatorna agencija, onda ja smatram da to neovisno tijelo mora reagirati u tom trenutku”, ocijenio je Šuker.

Gubitak doma zbog štednje?

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida se upitao “je li netko namjerno gurnuo građane u proces ugradnje razdjelnika pod prijetnjom kazne koju oni svjesno neće moći izvršiti samo da zaradi na desecima tisuća kuna po slučaju kazni”. “Naći će se apsurdne situacije, ako mi ne promijenimo zakon, da će netko na dražbi nakon što će provesti koju godinu u blokadi izgubiti jedini dom zato što je išao u smjeru da štedi”, rekao je Sinčić.

I esdepeovac Tomislav Žagar smatra da bi HERA trebala više raditi na informiranju građana. “Podaci pokazuju da se najviše mlađih kategorija kupaca odlučuje za promjenu opskrbljivača, uglavnom je to dostupno na internetu, a tome je razlog mala informiranost građana. Istina da je HERA u tom smislu poduzela znatne korake, ali mislim da postoji još prostora u edukaciji kako bi se na taj način što više građana educiralo da ne bi plaćali nepotrebno skuplju energiju”, rekao je Žagar i dodao kako bi građani trebali imati koristi od liberalizacije tržišta.

Zastupnici su pitali i zašto je riječki ENERGO znatno skuplji od opskrbljivača u drugim gradovima, zbog čega su Riječani i prosvjedovali na ulicama. Lucijan Vukelić (HDZ) podsjetio je da je cijena toplinske energije u Rijeci 2014. bila 0,60 kuna, a u Zagrebu 0,17 kuna.

“Firma Energo se nalazi u dubiozi od 85 milijuna kuna gdje pokušava, naravno na leđima građana, namiriti taj svoj dug”, ustvrdio je Vukelić i dodao da je 10 tisuća kućanstava u Rijeci talac te tvrtke.

Bavi se žicama i cijevima

Predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković zastupnicima je rekao kako regulator nije kreator pa ni komentator energetske politike. Istaknuo je da regulator može regulirati “samo jedan dio te priče, štiteći kupce i sebe jasnom metodologijom”. “Regulator se bavi sa žicama i cijevima, da budem možda malo drastičan”, rekao je Jureković i dodao kako konačna cijena energije nije potpuno pod kontrolom regulatora.

Također je rekao kako problem ne treba svoditi na razdjelnike te da je ključno to što su se cijene u toplinarstvu ranije formirale na razini lokalne samouprave i bile instrument socijalne politike.

“To znači da smo prije svega u toplinskoj energiji imali podcijenjene, apsolutno podcijenjene tarife po cijeloj Hrvatskoj, a s vremenom je došlo do približavanja tarifa onome što su njihovi realni troškovi”, objasnio je Jureković. Dodao je kako HERA prima kritiku da treba više informirati potrošače o njihovim pravima i procedurama.

Kad je riječ o razlici u cijenama energije u pojedinim gradovima, rekao je kako je za ENERGO “vjerojatno dio odgovora u tome što su neke od investicija koje su se odvijale proteklih 10-ak godina možda bile malo prevelikog apetita”.