Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak je potvrdilo odluku suca istrage koji je ranije odbio prijedlog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da mu se jamstvo za obranu sa slobode od 15 milijuna kuna u gotovini zamijeni založnim pravom na nekretnine.

Drugostupanjsko tijelo je, kao i sudac istrage krajem studenoga, zaključilo da u Bandićevu slučaju nema novih okolnosti zbog kojih bi mu se uplaćena jamčevina zamijenila nekretninama.

Bandić je 19. studenoga izašao iz Remetinca nakon što je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost tijekom istrage u aferi Agram.

Uplata pologa na račun suda omogućila mu je brži izlazak iz zatvora, u kojem je proveo mjesec dana, no nakon toga je njegov odvjetnik Marijan Hanžeković podnio sudu prijedlog da se polog zamijeni založnim pravom na nekretnine. Nakon što je neslužbeno objavljeno da je za Bandićivu jamčevinu novac osigurao Hanžeković, koji je za tu namjenu navodno podignuo kratkoročni kredit, u javnosti se otvorilo pitanje je li riječ o sukobu interesa.

Nakon uhićenja i pokretanja istrage u slučaju Agram, iz Remetinca su najprije izašli pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, suvlasnik CIOS-a Petar Pripuz i direktor Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivan Markus.

Zajedno s Bandićem iz istražnog zatvora su izašli bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, direktor ZET-a Ivan Tolić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum te glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović.

Posljednji pritvorenik Branko Mihaljević Remetinac je napustio u ponedjeljak. Iako mu je obrana sa slobode uz jamstvo od sedam milijuna kuna odobrena kad i Bandiću, njegov boravak u zatvoru potrajao je par dana dulje jer je umjesto gotovine založio nekretnine.

U svim navodnim Bandićevim nedjelima, gradonačelnika se sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun. Ukupnu ‘štetu’ tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.