Damir Novotny o ekonomskoj politici

Vlada bi trebala biti sastavljena za desetak dana, no još uvijek je malo poznato kakav će biti zajednički ekonomski programa HDZ-a i Mosta. Gost Novog dana bio je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Je li Vama jasno što će biti program?

“Moram reći da mi nije jasno. Ne mogu razumjeti koje su glavne točke budućih ekonomskih politika. U javnosti se malo toga zna, a Most nije konzistentan u svojim zahtjevima. Nije jasno koji bi smjer ekonomske politike trebale zauzeti. Zahvaljujući ministru Zdravku Mariću zamrznute su fiskalne strukture i ne povećavaju se rashodi, ali se nije ništa dogodilo u samoj strukturi. Nisu se sredila žarišta rashoda i to će biti najveće prijetnje za javne financije. Ne znamo koje su namjere Vlade oko tih žarišta – mirovni sustav, socijalni sustav… Ne znamo kakav je stav oko privatizacije. Nema alternative, javna se poduzeća u jednom trenu moraju privatizirati. Europska unija je upozorila da Hrvatska ima preveliki državni sektor, koji je jedan od najvećih utega. Sve su to otvorena pitanja o kojima se ne razgovara.”

Andrej Plenković bio je u Bruxellesu, razgovarao o arbitraži s bankama oko konverzije kredita u švicarskim francima. Kakva je tu situacija?

“Bojim se da je pozicija Hrvatske u slučaju konverzije loša. Bez obzira radi li se o ovoj ili onoj jurisdikciji, Washingtonu ili europskom terenu, suština problema ostaje ista. Vlada Zorana Milanovića retroaktivno je intervenirala u odnose banaka i kreditoprimaca, stvorila je obavezu, trošak proračunu i bankama koji sad banke traže. Unatoč tvrdnjama Udruge Franak da trošak ne postoji taj trošak postoji i on je velik, mjeri se u milijardama i banke to sad žele dobiti nazad. To je ogroman problem koji se mora riješiti u dogledno vrijeme. Arbitražni postupci vrlo su skupi i problem može biti još skuplji.”

HDZ vidi rješenje u pregovorima s bankama, a Mostu je to pitanje nacionalnog interesa.

“Ne znam što je nacionalni interes. 20, 30 tisuća građana doista su imali problem s tečajem, ali su jedno vrijeme živjeli u povlaštenom položaju jer su imali vrlo niske anuitete. Vlada je morala reagirati, ali ako se radi o retroaktivnoj intervenciji to donosi nesigurnost. Sada se u javnoste iznose neprimjerena rješenja, da taj cijeli teret nose banke. Mnogi najmoprimci su u stanju podnijeti te rizike. Desetak tisuća njih je stvarno socijalno ugrožena, ali drugi su kupovali nekretnine, jahte… Bude li Vlada reagirala vraćamo se u državni paternizam, bliže socijalizmu, gdje država brine o svemu.”

“Banke su bile i prije spremne na kompromis, a država će morati snositi jedan dio toga troška. Zakon je proveden u 95 posto slučaja i nova konverzija nije moguća. Vjerojatno će doći do podjele troška između banaka i Vlade. Opet će porezni obveznici plaćati trošak loših ad hoc mjera.”

Postoji li mogućnost za smanjenje PDV-a o kojem je HDZ govorio u izbornoj kampanji?

“Ne, ne, to nije moguće. Mnogi rizici će onemogućiti smanjenje poreznog tereta. Imamo jedan od najviših PDV-a u Europi, posebno na dnevne potrebe. Hrvatsko kućanstvo već plaća vrlo visok porez i trošarine. Hrvatska ima i jednu od najviših trošarina goriva i mi ne uživamo u trenutnim niskim cijenama goriva.”

Je li potrebna cjelovita porezna reforma? Planira se dodatno smanjiti neoporeziv dio dohodka, je li to izvedivo?

“Mislim da neće biti dovoljna porezna reforma, trebat će provesti duboku fiskalnu reformu, cijelog sustava koji se sastoji od poreza. Država te novce dijeli po političkom ključu – desetak ljudi sjedne za stol i oni odlučuju o raspodjeli tog novca. Poduzeća u Hrvatskoj plaćaju vrlo visoku stopu proeza na dobit, oko 22 posto. To je jako visoko. Irska i baltičke zemlje koje su rastuće ekonomije imaju ispod 10 posto.

Europska komisija negativno je ocijenila Hrvatsku na tri područja, jedno od njih je cijena telefonije, odnosno brzog interenta koji je 30 posto skuplji nego u ostatku Europe.

“Vlade su održavale ili monopol Hrvatskog telekoma ili situaciju gdje su dva igrača diktirala tržište. To je neprihvatljivo, mi smo na otvorenom europskom tržištu. Cijene pristupa širokopojasnog interneta su među najvećim u Europi. Nezamislivo je da se danas poduzeća i kućanstva ne koriste internetom. Vlada će morati nešto smisliti u reguliranju tog tržišta i razbiti taj oligopol.”

Postavlja se i pitanje kadroviranja u državnim tvrtkama. Milorad Pupovac je rekao da bi i nacionalne manjine trebali imati mjesta u javnim poduzećima.

“Vlada je vlasnik 30 poduzeća koja su službeno od strateških interesa. Nejasno je zašto neka poduzeća imaju taj epitet. Zašto bi Vlada bila vlasnik tvornice cipela Borovo ili hotela Jadran u Crikvenici? Neprihvatljivo je da se kadrovira po bilo kojem političkom, pa tako i nacionalnom ključu. Čuo sam od zastupnika nacionalnih manjina da se zagovara etatizacija, jačanje državnih poduzeća, Tu vide spas umjesto da se vidi spas u regionalnom razvoju, povlačenju investicija u ta nerazvijena područja. U Hrvatskoj prevladavala centralizacija ekonomskih aktivnosti, u Zagrebu i okolici je oko 50 posto svih aktivnosti i unatoč tome je jedan od najnerazvijenijih glavnih gradova EU. A u njemu je centrirana sva moć.”

Hoćemo li plaćati skuplju struju?

“To je uvijek tema politika. Nacionalna kompanija nedovoljno provodi, obnovljivi izvori energije su na niskim razinama. Cijena će morati rasti jer se mora ujednačiti s europskim tržištem. Cijena energije u Hrvatskoj je još uvijek pod političkom kontrolom. Ugovor je potpisan i ovim modelom poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije išao je na ruku užem krugu koncesionara koji su od države dobili podršku i formirali su se u jednoj sivoj zoni u kojoj su htjeli profitirati prodajom energije državnom poduzeću da mi to moramo platiti. To nije normalno. Hrvatska je bogata obnovljivim izvorima energija, bogata energentima i imamo izvore nadohvat ruke.

Novac koji mi uplaćujemo kao naknadu za struju se slijeva u jedan fond koji ima jako puno novca i ne zna kud s njim. To je model koji se mora promijeniti. Potrebno je izbaciti model koji ima fiksni dio na snazi. Toga nema ni u BiH.”