Prema sezonskom obrascu, rujan je mjesec u godini u kojem se nakon završetka glavne turističke sezone vraćaju negativni trendovi na tržište rada – rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.

Ovogodišnji se rujan razlikovao od prosjeka, no samo što se tiče segmenta nezaposlenosti. Naime, broj nezaposlenih je nastavio padati, što se u posljednjih šesnaest godina dogodilo tek dvaput, u 2002. i 2011. godini.

Ipak, to nije izvanredna stvar koja bi se trebala shvatiti kao najava nekih novih trendova jer razlike broja nezaposlenih u kolovozu u odnosu na one u rujnu u pravilu nisu tako velike, i kada je riječ o rastu (kako je u većini godina) i kada je riječ o padu, kao ove godine (najmasovnije vraćanje na burzu rada događa se u listopadu). Naime, u ovogodišnjem je rujnu broj nezaposlenih bio niži za samo 1,5 tisuća u odnosu na kolovoz.

Za taj mali pomak na stranu koja nije uobičajena zaslužno je nekoliko činjenica: bilo je manje ulazaka na evidenciju nezaposlenih zbog produljenja turističke sezone, veći je pritisak ekonomske emigracije, a i više je zaposlenih bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana. Ono što pokazuje da nije riječ o pojačanom zapošljavanju jest činjenica da je izlazak s evidencije HZZ-a radi zapošljavanja bio čak i manji nego prošlogodišnjeg rujna (-1,4%).

I podatci DZS-a pokazuju da se u segmentu zaposlenosti ne događaju izvanredni pomaci. On se počeo negativno sezonski kretati već u kolovozu (što je čak prije nego u većini godina), a nastavljen je tijekom rujna kada je broj zaposlenih pao za 10,979 tisuća.

Tako su i segment nezaposlenosti i segment zaposlenosti u rujnu negativno utjecali na stanje aktivnog stanovništva čiji je broj smanjen za 12,5 tisuća. Uslijed takvih kretanja, stopa nezaposlenosti ostala je jednaka kao i prethodnog mjeseca, na razini od 13,1%.

Kada se promatraju godišnji trendovi, nastavlja se pozitivan u segmentu nezaposlenosti (iako slabije dinamike nego prošle godine), a u području zaposlenosti i aktivnosti negativan odnosno stagnantan. Naime, kako su podatci zaposlenih u pravnim osobama (koji i dalje pokazuju godišnji pad) nepotpuni, konačni bi umjesto sadašnjeg pada mogli ipak prikazati blagi rast, sudeći prema kretanju osiguranika pri HZMO-u čiji broj na godišnjoj razini raste od ožujka prošle godine. Naime, sada je statistika zaposlenih obuhvatnija te je kompatibilnija s brojem osiguranika: 2015. (prva godina nove metodologije) razlika između broja zaposlenih i broja osiguranika pri HZMO-u se prepolovila – prijašnjih je godina razlika bila na razini od 80 do 90 tisuća (više osiguranika), a prošle godine (s konačnim podatcima broja zaposlenih) razlika je smanjena na 43 tisuće.

No, i s pretpostavkom o rastu zaposlenih koji će pokazati konačni podatci, nije vjerojatno da će se oporaviti i stanje aktivnog stanovništva (koje je zasad manje za 63,5 tisuća nego prošle godine) zbog dinamičnijega negativnog prirasta nezaposlenih od pozitivnog prirasta zaposlenih. To je stoga što kvalitetni oporavak tržišta rada ipak zahtijeva kontekst dinamičnijega gospodarskog rasta, usklađivanja osobina ponude i potražnje za radom te ozbiljnoga strateškog pristupa demografskim i emigrantskim problemima (osobito visokoobrazovane radne snage).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.