U Temi dana naš gost bio je Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
Kad govorimo o sigurnosti, a kad je u pitanju pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u, je li svijet na putu za nestabilniji, nesigurniji život?
Mediji su pokušali stvoriti priču kao da se došlo nešto dramatično. Ona bijela Amerika, rednecksi, oni su odlučili da je bilo dosta i da žele imati svog predstavnika, koliko god se on medijima bio primitivan, nazadan, rugao se. Činjenica je da je on pobijedio. Činjenica je da SAD i dalje ide svojim putem, imaju najbolja sveučilišta, najbolji ljudi iz cijeloga svijeta studiraju tamo i ostaju tamo. Prema tome, Amerika i dalje ima potencijal, a sigurno će doći do određenih promjena, sigurno će on napraviti sve što može da SAD bude jači nego dosad. On je i sam više u utrku krenuo da pojača svoj brend kao Trump graditelj, a pobijedio je zato što je imao lošeg protukandidata.
Što njegova pobjeda znači za Hrvatsku?
To ovisi o njegovim savjetnicima, jer on nema blage veze gdje je Hrvatska. Politika Amerike imat će identičan slijed, ali on će pokušati izaći iz ovog okvira, pokušat će s pregovorima i svijet će izgledati drugačije, nego da je Clinton dobila izbore. On nije imao podršku čak ni u svojoj stranci, Nikakvih radikalnih zaokreta neće biti, krupni kapital to drži. Kina je u gospodarskom smislu konkurent, Rusija u vojnom smislu, tu su i Indija i Brazil, ali dok god Amerika uspije dobivati najbolje ljude iz svijeta, koji će doći studirati tamo, držat će prvo mjesto.
Od SAD-a se uvijek očekivalo da bude svjetski policajac. I BiH je riješena pritiskom SAD-a, kao i neki dio ovdje. Koliko će Trump imati prilike utjecati na različite krize?
Krize stvaraju oni koji ih poslije rješavaju. Činjenica je da je BiH riješena tako da bude neriješena, odnosno da bude meki trbuh Europe. Nekad su ljudi mislili da Hladni rat postoji zbog toga što je istok nedemokratski, što je bio u zapadnom smislu riječi, međutim, činjenica je da i danas imate hladni rat, jer transnacionalne korporacije žele kontrolirati naftu i rude, a ima ljudi koji im to ne dozvoljavaju.
Hoće li Putin i Trump nastaviti utrku u naoružavanju?
Činjenica je da kad se raspadao istok i rušio socijalizam, govora je bilo da će se raspustiti Varšavski ugovor, a da se NATO neće širiti na zapad. NATO se nastavio širiti. Svi šute oko Krima, kao da se nikad nije dogodio. To se šuti, jer je stvoren dojam da u međunarodnim odnosima postoje odnosi ravnopravnosti, a to ne postoji. Veliki rade ono što mogu, a mali trpe ono što moraju. Onaj tko ima snage može provesti ono što hoće, i to će i učiniti.
Je li točno da bi se Trump i Putin mogli sporazumjeti na štetu malih država?
Uvijek je dogovor otkako je svijeta i vijeka, monete za potkusurivanje. Imate sad podjele, nije baš po Jalti, ali zahvaljujući nastanku Republike Srpske u BiH, Srbija je ostala bez Kosova. Raspad Jugoslavije još uvijek nije završio. Mi kao država imamo neriješene odnose i sa Slovencima i s Bosancima i sa Srbima i s Crnom Gorom.
Hoće li imati interesa nekim novim Daytonom kontrolirati situaciju?
Tu je prvenstveno interes krupnog kapitala, Amerikanci će učiniti sve da se spriječi ruska penetracija.
Je li točna procjena da se Angela Merkel kandidirala po četvrti put, jer je jedini veliki lider prozapadnog liberalnog svijeta?
Činjenica jest da je bila neprikosnovena, a njenu poziciju je narušila Alternativa za Njemačku, čija je popularnost porasla zbog činjenice da je u Njemačku stigao veliki broj izbjeglica. Nevjerojatan rezultat su postigli u Berlinu, koji slovio kao liberalan grad. Mogla bi se izvući na taj način da ide u koaliciju sa svojom strankom i SPD-om, to bi mogla biti brana AfD-u. Sve je zbog izbjeglica. Činjenica je da njima nedostaje milijun ljudi za radnu snagu, ali pitanje je i kulturoloških razlika koje izbjeglice nose sa sobom.
Koliko je stanje sigurnosti u Hrvatskoj ozbiljno, koliko će i hoće li novi koncept domovinske sigurnosti biti dobar i zanimljiv projekt?
Ne mogu vam reći. Mi smo se godinama svađali oko toga da Hrvatska donese plan obrane. To je trajalo i malo prije godinu dana je donesen plan primjene. Po pitanju domovinske sigurnosti sigurno treba napraviti. Iz muslimanskog svijeta postoji realna prijetnja i to je uvijek opasno. Iako je u Hrvatskoj najbolje riješen odnos s Islamskom zajednicom, ali Hrvatska mora puno uložiti da ljudi koji rade u obrani moraju znati jezike tipa farsi, arapski i sličnih.
Što mislite o ulasku Ante Gotovine u obrambeni sustav kod ministra Damira Krstičevića?
Oni su si dobri iz rata, u redu je da ga se integrira, prošao je kalvariju kakvu je prošao. Mislim da se savjet mora pojačati ljudima iz struke – Ozren Žunec, Vlatko Cvrtila i drugi analitičari. Ta bi ekipa trebala biti u to uključena, da Hrvatska vidi što su naši strateški interesi, oko čega možemo pregovarati.
Kakav je vojni proračun u odnosu na druge proračune u Hrvatskoj?
Ono što Hrvatska ima svakako nije dovoljno. Imamo zrakoplovstvo koje je prošlo-svršeno vrijeme. MIG-ovi iz sedamdesetih godina. Sramota je da naši piloti lete MiG-ovima koji su jemenski. Trebamo prijeći na nove, trebamo prijeći na ozbiljnu ratnu mornaricu koja treba zaštititi našu obalu, jer tu uvijek postoje prijetnje. Moramo imati i raketni i protuzračni sustav obrane. Nesposobnost Hrvatske da zaštiti svoj zračni prostor je sramotna. Recimo, Švicarska stalno mijenja vojsku, a nije imala rata 450 godina, a Hrvatska praktički svakih dvadeset godina ima rat, a nema vojsku.
Pročelnik ste Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Je li Zagreb spreman za moguće potrese? Koliko bi trebalo proći vremena za reakciju?
Ako tko ima išta, onda 98,9 onoga što postoji, postoji u Gradu Zagrebu. Mehanizam se odmah pokreće, Ako bi se dogodio potres, ljudi znaju gdje treba doći, pred završetkom je sustav SMS mobilizacije. Reakcija odmah počinje, iste sekunde kad se dogodi potres, a što se tiče slanja, imamo dogovor s tvrtkama da se odmah izlazi na teren. Imamo dogovor i s američkom ambasadom da nam dostave prvu snimku satelitske snimke Zagreba, kako bi se vidjelo gdje su najveća oštećenja. Nama je nedostatak potražnih pasa. Tražimo da od iduće godine svaka vatrogasna postrojba ima po dva tima po tri psa. To je jedini način da dupliramo broj potrebnih potražnih pasa u Gradu Zagrebu, a to ide postepeno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.