Bivši ministar pravosuđa, Orsat Miljenić gostovao je u Novom danu. Komentirao je, među ostalim, i odluku Suda Europske unije koji je zaključio je da hrvatski javni bilježnici nisu sud i zato, ako ovršitelj ne priznaje tražbinu, njihova rješenja o prisilnoj naplati u zemljama Unije - ne vrijede.
Ja nisam čitao tu odluku, pa ne mogu konkretno komentirati. Ovaj sustav javnobilježničke ovrhe uveden je 2010. upravo na inzistiranje Europske komisije. On je uveden, Europska komisija ga je cijelo vrijeme poticala i tražila da se još više širi. Upravo ovaj sustav koji postoji tražila je i progurala Europska komisija. Ako je takva odluka Europskoga suda morat će ga se preispitati, naravno da hrvatski građani ne mogu biti drugačiji od drugih. Dogodi se da Europski sud neke stvari naknadno označi kao pogrešne i mora se revidirati.
Kakav je Ovršni zakon? Ovih dana u javnosti se pojavio slučaj u kojemu se zbog simbolične kazne ide u ovrhu obiteljske kuće.
On ne stavlja tu vrstu ograničenja. U tom smislu treba se podići ta razina na 10-20 tisuća kuna ispod koje se ne može ići na nekretninu. Ja sam uvijek govorio da Ovršni zakon ne rješava stvari, on dolazi nakon. Problem je što veliki broj građana nema od čega platiti režije. Nije rješenje da se kaže da onaj tko nema ne mora platiti, treba omogućiti da mogu platiti. Problem je nezaposlenost, male plaće.
Je li Ovršni zakon pravedno predvidio da se ovrhe od stotinjak kuna plaćaju ovrhe od nekoliko tisuća kuna?
Mi smo srezali odvjetničke i javnobilježničke troškove preko 50 posto. Trošak nikad ne smije postati nerazuman i pojesti glavnicu. Ono što je vrlo bitno, mi smo srezali zateznu kamatu za pola. To su stvari koje treba raditi. Građanima treba ići poruka – dug moraš vratiti, ali vraćanje treba biti uz minimalni trošak i kamatu što je manja moguća.
Cijeli intervju s Orsatom Miljenićem donosimo na OVOM LINKU.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.