Zastupnik u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić, bio je gost u Novom danu.

Kakva je pozicija Hrvatske nakon jučerašnje izjave Europske komisije?

Ja mislim da mi uopće ne trebamo dramatizirati, naša pozicija je stabilna, ovo možemo prihvatiti kao vrstu preporuke Europske komisije, jer ona nema mogućnosti uspostavljanja bilo kakvog mehanizma kako bi prisilila Hrvatsku na implementiranje bilo čega kad je u pitanju arbitraža. Poštujmo odluke Sabora, pokušajmo s prijateljima iz Slovenije riješiti tu temu. Ja se veselim sastanku premijera i nadam se da ćemo doći do rješenja. Ipak jedan dio ljudi jest zabrinut, pogotovo u Istri, kad je u pitanju problem Piranskog zaljeva i granice na moru. Želim pozvati na razum, toleranciju, smirivanje strasti, nikakav nam incident nije potreban.

Ima li Hrvatska odgovor na pritiske izjava zemalja Beneluxa, Europske komisije, pa i Njemačke?

Možemo to shvatiti pritiskom, ali ja to shvaćam kao preporuku, jer nitko od njih nema nikakav mehanizam da bi nas prislili na bilo što. To nije dio europskog zakonodavstva, to su stavovi naših prijatelja. Ja ih mogu na neki način i razumjeti, možda nisu informirani do kraja. Mi moramo zaštititi naše interese, pogotovo naših ribara. Naši ribari su u najtežoj situaciji i njih će trebati financijski maksimalno obeštetiti ako se implementira ova odluka. Slovenski parlament je rekao da je cijeli Piranski zaljev njihov i da neće prihvatiti arbitražnu odluku, ako to ne bude tako. Nisu ga dobili. Mi smo dobri prijatelji, susjedi, želim uzeti u obzir i tu situaciju da Sloenija od strateških ciljeva u piranskom zaljevu ništa nije uspjela dobiti. Mi imamo pravo na dogovor, bilateralni dogovor sa Slovenijom.

Slovenija se poziva na međunarodno pravo, optužujući Hrvatsku da ne poštuje ni arbitražu ni međunarodno pravo. Kako to komentirate?

Naravno da je slovenska pozicija puno teža nego što je naša. Oni su išli logikom da, iako su kontaminirali cijeli postupak, da više nema drugoga, prihvatit će odluku arbitraže. Nisu dobili ništa od onoga što su tražili, očekivali, i naravno da su u nebranom grožđu, ali to je problem njihove politike i neka se sami nose s tim. Ja ne želim paljenje vatre, potpirivanje strasti, želim mir i stabilnost, pomoći svima koji žive na granici i, hvala Bogu, velika većina ljudi koji žive uz granicu je vrlo mirno, hladne glave sve primila i nema nikakve napetosti.

Kako komentirate četiri policijska broda u zaljevu? Slovenija je uputila svoj brod Triglav. Opasnost od incidenata je moguća. Što ako se to dogodi, kome bi naštetilo?

Neće biti incidenata, neće biti pucanja, previše smo pametni i ne vjerujem da bi bilo tko bio lud u ovoj situaciji da bi, nedajbože, ispalio plotun ili bilo što u Savudrijskoj vali. Pokazivanje mišića ne znam tko radi, ne treba nam to. Ono što nam treba je zaštita naših interesa, ali ja sam uvjeren da nikakvo brodovlje neće razriješiti ovu situaciju. Jedino ozbiljan razgovor dva premijera jedini je način da se riješi ova situacija.

Što mislite o slovenskoj ideji o humanom preseljenju stanovništva, koje žele državno zbrinuti?

Humano preseljenje je nešto što je bilo tragično za zemlje zapadnog Balkana. Ako se Joras želi preseliti i ako želi prijeći crtu i živjeti na slovenkom teritoriju, pa neka se preseli čovjek, ako mu država želi sagraditi kuću, neka se preseli. Možemo humano preseliti Jorasa.

Kad je riječ o graničnom režimu, je li moguća slovenska tužba protiv Hrvatske na Europskom sudu?

Mislim da će se Slovenija koristiti svim pravnim sredstvima na raspolaganju, ali pitanje je koliko pravno može tužiti Hrvatsku. To treba dobro provjeriti. Ja nisam pravnik i neću se upuštati u te procjene, ali ne vidim mogućnosti da se na graničnim prijelazima dogode ogromne kolone, jer to nije u interesu ni jedne ni druge države. Veliki broj Slovenaca ljetuje u Hrvatskoj, imaju vikendice u Istri. Na graničnim prijelazima Plovanija i Kaštel nema kolona, policajci procjenjuju na licu mjesta je li netko rizičan ili nije rizičan.

Što očekujete kad je riječ o ulasku u Schengen?

Ja očekujem da će Slovenija u ovom slučaju biti potpuno razumna, jer je i u njihovom interesu da gužve na granici nestanu. Mi trebamo ispuniti naše uvjete, nije popularno davati procjene kad bi se to moglo dogoditi, ja očekujem u realnom roku, možda godinu ili nešto više dana. Hrvatska treba ispuniti sve uvjete, uspostaviti način na koji se kontrolira granični promet, a pogotovo onaj koji ide prema BiH, Crnoj Gori i Srbiji, jer će Hrvatska u tom trenutku biti vanjska granica Europske unije.

Može li se tema arbitraže naći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i kakav je stav europarlamentaraca?

Ja ću reći vrlo jasno, ja uopće ne očekujem da to bude dio sjednice Europskog parlamenta, osim ako ne dođe do teških eskalacija, pucanja ili tako nešto, ali ne vjerujem da ima luđaka koji bi proizveli takve incidente. Ja ne vidim načina da to dođe na sjednicu Europskog parlamenta, jer on nema direktne veze. Donedavni predsjednik Europskih pučana Weber stao je na stranu Hrvatske, ali ja mislim da je u političkoj Europi mišljenje Merkel jače od Webera, ali to je sve neobvezujuće, to su sve osobni stavovi. Mi u ovom kontekstu imamo pravo štititi naše interese i ja pozivam na brzi dogovor.

Jeste li se sastali s Mimicom, kakav je njegov stav?

Mislim da nije korektno da iznosim bilo kakve detalje. Dozvolite da to ostane u okvirima nečega što se dogodilo. Važan je konačni rezultat, da je Timmermans biranim rječnikom rekao kako zamišlja budućnost odnosa Hrvatske i Slovenije. Ja sam prije dva mjeseca pitao Europsku komisiju što će biti nakon arbitraže, odgovor Komisije išao je upravo u pravcu onoga o čemu mi govorimo cijelo vrijeme. Tada je Juncker govorio kao što zastupnici iz Hrvatske govore, da je to bilateralno pitanje Slovenije i Hrvatske, a ne pitanje Europske komisije. Mi smo tu u pravu.

Ako smo u pravu, zašto Europska komisija ni Arbitražni sud nisu naglasili da je Hrvatska izašla iz arbitraže i da neće prihvatiti odluku?

To je točno da to nitko nije naznačio, ali svi su svjesni što se događalo i nemaju čistu savjest kad govore o tome, jer su neki ljudi iz Slovenijje učinili proces ne kontaminiranim, nego i kompromitiranim. Dobronamjerno je što bi oni htjeli da se spor zatvori, završi, i logično je da se pozivaju na arbitražnu odluku. Naše pozicije u tom kontekstu vrlo su jake i svi ovdje nastupamo i branimo naše interese i ne vidim načina da nas se slomi, teško će bilo koja članica ucjenjivati Hrvatsku zbog toga. Isto je pitanje treba li na temelju ove odluke potražiti konano rješenje. Ja mislim da da. Ova je odluka dobra polazišna točka za bilateralne razgovore.

Kako komentirate ideju medijacije Europske komisije? Očekujete li da bi Hrvatska i Slovenija mogle prihvatiti medijatore iz Europe?

Ja mislim da je to pozitivno, da je dobro ako nam netko želi pomoći. Ako premijeri na sastanku ne uspiju naći rješenje, mislim da je pozitivno da se Europska komisija uključi. Europska unija je naša familija, ja tu ponudu doživljavam pozitivno i prihvatio bih je u tom kontekstu.

Jeste li čuli stav ministrice vanjskih i europskih poslova i premijera, postoji li kontakt?

Postoji koordinacija, jako dobro smo koordinirani i svi zajedno smo čvrsto zauzeli jasne stavove i vjerujem da su oni pozitivni i za Hrvatsku i za čitavu ovu situaciju, jer svi želimo brzo pronalaženje konačnog rješenja.

Je li rješenje razgraničenje prema odluci Arbitražnog suda?

To je moguće, ali ako bi se to i dogodilo, treba maksimalno obeštetiti ribare koji žive u Savudriji i uz Piranski zaljev. Treba voditi računa na pravo ribara na život i na zaradu. Ako se to zaboravi, i Hrvatska i Slovenija doživjet će kritike. Uzme li se u obzir sve što je njima bitno, mislim da se na neki način može pronaći rješenje.

Mislite li da je moguće u roku od šest mjeseci naći rješenje?

Ovisi o premijerima. Mislim da je 6 mjeseci za ljude koji na tome rade već desetljećima nešto što može pomoći i može se pronaći rješenje da završimo tu dva i pol desetljeća staru priču.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.