U Novom danu gostovala je i Branka Ramljak, u jednom od svojih prvih intervjua nakon imenovanja na mjesto državne tajnice u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Vodili ste NO Hajduka, vodili ste grad Split kao prinudni upravitelj, a sada dolazite u ministarstvo od kojeg se puno očekuje. Jeste li oprezni kad je riječ o mogućim obećanjima koja se inače kod nas daju olako?
“Apsolutno sam oprezna jer čovjek koji se bavim ovim poslom i ima određena iskustva, mora biti oprezan i odgovoran za ono što kaže. Dolazim iz sustava, preko 30 godina sam u visokom obrazovanju. Cijelo vrijeme sam tu. Bila sam i na odgovornim funkcijama, dobro iznutra poznajem sustavm. Međutim, mi koji smo unutra… Ne želimo shvatiti kako funkcionira onaj koji omogućava da nam se stvore uvjeti. Sad sam došla u poziciju da budem dionik iz ove druge strane, da napravimo sve ono što je u Strategiji obrazovanja. Mi naravno želimo da to bude što brže, ali svjesni smo da stvar o kojoj ovisi budućnost ne može ići na brzinu.
Ulazak HNS-a u Vladu na digoa je puno bure. Vi ste kao nestranačka osoba u Vladu ušli u kvoti HNS-a. Opterećuje li Vas politika?
VEZANE VIJESTI
“Mene ne. Kao što sam i cijeli život do sada radila za javno dobro, a obrazovanje jest javno dobro, i ovdje sam ušla puna volje, želje i nadanja da me neće opterećivati te stvari. Ministrica je mene pozvala, akademska zajednica naša nije velika, zajedno surađujemo, poznam ju gotovo 20 godina, međusobno smo surađivale. Jasno da sam bila počašćena pozivom, iako ga nisam očekivala. U životu se prilike ovakvog tipa ne pojavljaju svaki dan. Kad sam dobila poziv, bila sam odlučna da uđem u to. Ako nešto mogu učiniti, da se jedan kotačić pomakne, ja ću biti zadovoljna.”
Obrazovna reforma podijelila je društvo. Kako izaći iz tih podjela?
“Naravno da sam svjesna toga. Hrvatska je mala zemlja, ali vidite da praktično nema jedne aktivnosti, programa, neke odluke da smo svi zadovoljni. Svatko ima pravo kazati što želi, ali na stol stavimo argumente i govorimo o njima. Govorimo o obrazovanju, s njime su vezani svi i tu mora biti konsenzus.
Kad govorimo o toj reformi kako sada stoje stvari kad se radi o Posebnom stručnom povjerenstvu za provedbu reforme?
“Ja sam u Ministarstvu tek tjedan dana tako da informacije tek prikupljam. Postavljeni su određeni rokovi, ali ja ne vidim razloga da se, ako se nešto pogriješilo u koracima ne bi moglo ispraviti. Sigurna sam da svi članovi Povjerenstva to žele napraviti. Ako postoje suprotstavljene strane ne vidim zašto ne bismo mogli jedni druge saslušati. Reforma nije Biblija, to je jedno živo tijelo.”
Što je s nacrtom Akcijskog plana, još uvijek se ne zna tko je autor?
“Nismo još dobili informaciju tko je napisao plan, ne mogu špekulirati. Novi Akcijski plan se radi, rok je do 8. rujna je rok. Sve su to ozbiljni ljudi, ne želim govoriti ovi s jedne, ovi s druge strane. Svi smo na istom putu, želimo da naše obrazovanje bude otvoreno, primjereno 21. stoljeću, da se naši mladi razvijaju, da im se omogući konkurentnost.”
U Ministarstvu naglašavaju taj novi pristup, stipendije za STEM zanimanja.
“Ta dva projekta odnose se upravo na sadržaj, a ne na formu. Ministarstvo mora pokazati aktivnostima da brine o dionicima u sustavu. Dva su projekta u području visokog obrazovanja, dobili smo sredstva EU fondova za projekt dodjela stipendija studentima nižeg socijalnog statusa i studentima u prioritetnim znanostima, takozvane STEM stipendije, to imamo prvi put. Europska komisija nam je na neki način spočitnula da ne koristimo dovoljna ta sredstva, ovim ih na neki način uspijevamo demantirati.”
Mnogi kažu da nam reforma treba i to hitno. Kada bi se mogla primjenjivati?
“Koliko znam, sada imamo te eksperimentalne faze, ali u 2018./2019. mogli bismo imati prve rezultate djelovanja. Pazite, kurikulumi su samo jedni od elemenata u tome. Svi moraju biti svjesni da svatko mora dati svoj obol toj reformi. Ministrica je vrlo odgovorna, svjesni smo da je Ministarstvo dio sustava. Ona je članica Vlade, zna se tko je kome nadležan i tu ne bi treblao biti problema.”
Mnogi kažu da je reforma zaustavljenja, da je više nema. Ministarstvo trvrdi da ide dalje, da ima potporu Vlade.
“Ima tu potporu. Ljeto je i godišnji su odmori, ali radi se puno.”
Koji će biti Vaši prioriteti?
“Moji prioriteti su visoko obrazovanje, poslovanje visokih učilišta i osiguranje kvalitete.”
Kako vidite rješenje ministrice Divjak o financiranju sveučilišta?
“Ministrica se bez daljnjega ponaša odgovorno. Ona ima pravo zatražiti analizu. Nema tu suprotstavljenih strana. Mislim da nema ništa sporno da nova osoba zatraži određenu analizu, ali ona je svjesna što se događa u visokom obrazovanju.”
Bili ste na Rektorskom zboru, sveučilišta su naravno samostalana, ali kako vidite ulogu kako zagrebački rektor Damir Boras radi?
“Osim iz medija, ništa posebno nsiam pratila. On je legalno izabran rektor, iza njega stoji Senat. ako postoje primjedbe, one dolaze u Ministarstvo i ono ih je dužno provijeriti.
Bi li država trebala više izdvajati za obrazovanje?
“Mi smo svjesni da je to mjesto kojeg imamo sada nisko i da su izdavjanja 0,80 posto BDP-a. Do 2020. želimo prijeći granice da budemo u skladu sa zemljama EU, do 2%. ali smo i svjesni problema u kojima je naša država. Ne možemo ni mi tražiti više neko što se sukladno ekonomskom stanju može dati.
Ovih se dana govori o novom proračunu. Hoće li Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražiti više?
“To su pregovaračke pozicije, svi daju svoje planove, svi imaju želje i ciljeve. Koliko sam sinoć čula od premijera, neki mali dodatak ide i nama. Kako god bude, prilagodit ćemo se.”
Unosite li temeprament Splitau Vladi. Hoćete li Janici Kostelić dati koji savjet?
“Mislim da u prostore Ministarstva unosim. Dosta sam glasna, uglavnom sam nasmiješena i želim se izboriti nekako za svoje mjesto da budem prepoznatljiva u tom prostoru. Odnos državne tajnice za sport i Torcide… Žao mi je što je do toga došlo. Torcida je takva kakava je, to je dio našeg grada… Ja bih bila najsretnija da nije došlo do tih povika, no došlo je i idemo dalje da se oni više ne dogode da svi mogu normalno šetati. Nije lijepo kad se to događa, ali u nekakvom demokratskom društvo i to je način.”
Bila su dva prosvjeda zbog obrazovne reforme. Hoće li ih biti još?
“Ja mogu reći da se samo nadam da neće. Ja vjerujem da ćemo uspjeti, da možemo nešto napraviti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
