U četvrtak je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljena sedmeročlana ekspertna radna skupina za provođenje cjelovite kurikularne reforme za rani predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, kojoj je na čelu dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradik Instituta za društvena istraživanja.
Skupina će u idućih godinu dana na izdvojenoj lokaciji u prostorijama BICRO-a u zagrebačkoj Planinskoj ulici već od ponedjeljka početi osmišljavati sadržaje i provedbu kurikularne reforme, na kojoj će na posljetku, pod vodstvom te ekspertne skupine, raditi više od tri stotine stručnjaka, od zaposlenika vrtića, praktičara iz škola do članova akademske zajednice, piše Slobodna Dalmacija.
PROČITAJTE JOŠ
Devetogodišnja obvezna osnovna škola, potpuno novi način usvajanja znanja s više kritičkog i logičkog razmišljanja, autonomija nastavnika u kreiranju nastavnog sata, korjenite promjene u ocjenjivanju u kojemu će, osim brojčanih od 1 do 5, biti i opisnih ocjena, ali i nešto što će se zvati “hibridni model” ocjenjivanja.
Neće se uvoditi novi predmeti u osnovne i srednje škole, ali će, osobito u srednjim školama, prije svega gimnazijama, biti više izbornih predmeta. Informatika neće biti obvezni predmet, ali će se informatička pismenost tražiti u svim predmetima. Ukratko – korisnije obrazovanje bliže svakodnevnom životu!
To bi trebale biti novosti koje će donijeti reformirana hrvatska škola, a temelj te reforme bit će izmjene postojećih i zastarjelih kurikuluma od vrtića do kraja srednjoškolskog obrazovanja, onoga što u užem smislu nazivamo (pred)školskim programima.
