Hrvatska loše stoji s povlačenjem novca iz europskih fondova, na što upozorava i resorna ministrica. Na hrvatska mala poljoprivredna gospodarstva uskoro će stići oko dvadeset milijuna eura europskog novca. Za unaprjeđenje svoje proizvodnje EU novcem sve češće se odlučuju i gospodarstvenici iz Dalmacije što do sada nije bio slučaj.

Da se od proizvodnje i uzgoja peradi može živjeti dokazuje Milivoj Dragošević koji se tim poslom bavi već 16 godina. Ovaj gospodarstvenik u Hrvacama kod Sinja ima pogon koji je prije pet godina modernizirao upravo europskim novcem.

“Pogon je koštao negdje oko tri i pol milijuna eura, mi smo uspjeli dobiti skoro milijun i pol eura, skoro maksimalan iznos potpore koji je tada bio definiran tim IPARD programom”, kaže Dragošević.

Dodatno će ga opremiti također novcem iz EU fondova.

“Radi se, znači, o potpuno novim vozilima za distribuciju, hladnjačama i dodatnoj opremi koja će biti u pogonu prerade mesa. Investicija je negdje oko šest milijuna kuna i potpora je 50%, nadamo se uspješnoj realizaciji početkom slijedeće godine”, pojašnjava.

No, Milivoj je tek jedan od rijetkih koji je uspio u tome jer iako se mnogi nadaju novcu, do njega nije lako. A ni Hrvatska ga ne koristi najbolje. Od 10,7 milijardi eura europskog novca koje treba potrošiti do 2023. iskoristili smo tek 9%. Što se tiče mjera koje se odnose na poljoprivrednike:

“Negdje smo na 50% ugovaranja sredstava, što se tiče certificiranja, znači onog dijela koji smo već prijavili komisiji i koji nam je refundirala, tu smo već otprilike na oko 20% sredstava”, kaže Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 

Bilo da je riječ o kupnji domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, korištenju novca za izradu i opremanje pogona ili pak financiranju kupnje poljoprivrednih zemljišta, mehanizacije i strojeva europski novac uvelike olakšava posao hrvatskim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima.

Cijela Europa koristi europske fondove, a investicije potpomognute takvom vrstom sufinanciranja puno su konkurentnije na tržištu.

“Ako se mi ne uključimo na takav način u financiranje vlastitog razvoja, nego koristimo isključivo vlastita sredstva, znači kroz kredite banaka i tako dalje, naravno da je nama konkurentnost bitno umanjena”, kaže Dragošević.

Više pogledajte u prilogu.