Kriza u Agrokoru nije mala stvar, ali njome se bavimo kao da ništa drugo ne postoji, upozorio je guverner HNB-a Boris Vujčić, koji se požalio i da je pet godina vodio rovovski rat s bankama i ograničavao im da kreditiraju Ivicu Todorića, a danas ga neki prozivaju zbog uloge HNB-a.
“Napravili smo sjajan posao s Agrokorom i na to smo stvarno ponosni. Izvršili smo ono što je naša dužnost i zadaća, a to je očuvanje financijske stabilnosti. Spriječili smo preveliku izloženost bankarskog sektora Agrokoru, ali ne samo njemu, nego i poduzećima koja smo mi definirali kao povezana s rizikom Agrokora. Rekli smo znatnom broju banaka: ne možete više kreditirati Agrokor, dapače, morate smanjiti izloženost prema njima. Jer ako se nešto dogodi s rizikom Agrokora, on će se preliti na vas i povući će bankarski sustav za sobom. To smo radili stvarno naporno pet godina i moram reći da nismo imali ničiju pomoć”, istaknuo je Vujčić u razgovoru za tportal.
No, kritičari predbacuju da je HNB trebao ranije upozoriti na probleme u Agrokoru. “Ljudi kao da zaboravljaju kako je Hrvatska izgledala prije dvije, tri godine. Što smo mi jače stezali banke, Agrokor i povezana poduzeća, to su kritike na naš račun bile žešće. Točno smo mogli vezati svoje regulatorne akcije s napadima na nas. Ne da nam se nije pomagalo, nego su nam pokušavali odmoći. Nisu uspjeli, mi smo svoj posao do kraja odradili. Tko išta razumije o regulaciji banaka, vrlo dobro to zna”, odvraća Vujčić.
VEZANE VIJESTI
“Što god se dogodilo danas s Agrokorom, ne može ugroziti stabilnost financijskog sustava. Da mi to nismo radili, danas bi stabilnost bila ugrožena i imali bismo banke za sanaciju ili stečaj. Naša uloga nije da kao regulator bankovnog sustava upozoravamo na financijsko stanje u privatnoj kompaniji. Nevjerojatno je da to netko može govoriti, to pokazuje totalnu nekompetenciju ljudi koji o tome pričaju. Kad bi HNB upozoravao na stanje u privatnim poduzećima, ta poduzeća bi vrlo lako propala jer bi se iz njih povukli kreditori. Onda bi nas iste te kompanije mogle tužiti i taj spor bi dobile jer bismo mi bili odgovorni za njihovu propast. Kompanija ima nadzorni odbor, revizore, kreditore, ima rejting agencije, a ne centralnu banku koja bi se njome trebala baviti. Kad je cijela stvar pukla, oni koji su znali što smo radili, rekli su nam – eto, sad ćete biti heroji, nakon svega što ste izdržali dok ste to radili. Na to sam im odgovorio – čekajte malo, ovo je ipak Hrvatska”, kaže guverner HNB-a.
Priznao je i da ga je apsoutno šokirao nalaz revizije u Agrokoru: “Mi smo gledali bilancu koju su vidjeli svi. Vidjeli smo izloženost banaka i znali smo da se manji dio kreditiranja radi preko faktoringa. Imali smo sumnje u način iskazivanja takozvanog goodwilla i ulaganja u tuđu imovinu, a visoka zaduženost trebala je biti jasna svim profesionalcima. No neki načini knjiženja su nas šokirali. Tako nešto ne možete očekivati”.
Što se tiče ocjene rada aktualne vlade – poteza poput porezne reforme i donošenje lex Agrokor, Vujčić napominje da “njegov posao nije da ocjenjuje Vladu”: “Ali kad gledam kako ih javnost promatra, čini mi se da je previše fokusa na premijeru, potpredsjednici Vlade i ministru financija. Postoji iz drugih ministarstava u kojima se trebaju dogoditi gospodarske reforme. Bitno je shvatiti da cijela Vlada mora raditi na njima. Porezna reforma išla je u pravom smjeru. Bila je pozitivna. Lex Agrokor hrabro je donesen na početku krize i omogućio je da se ona rješava na jedan uredan način. To je dobro jer su smanjeni troškovi koji bi nastali kada bi kompanije otišle u stečaj, posebno s našim pravosudnim i stečajnim okvirom. U velikoj mjeri ova je godina konzumirana krizom u Agrokoru. Vrijeme je da se fokusiramo na ostalo”.
Između ostalog, tu je i pitanje uvođenja eura: “Ove godine izradili smo strategiju i sada smo u javnoj raspravi. Potrebno je postići dovoljnu potporu javnosti za uvođenje eura. HNB i Vlada moraju objašnjavati kako i zašto bi se uveo euro, jer se odmah javilo i puno skepse i strahova. Time ćemo se intenzivno baviti u prvom dijelu 2018. Drugi dio posla su razgovori s kolegama u EU-u. U europskim ugovorima definirani su Maastriški kriteriji koje treba zadovoljiti u roku od dvije godine. Ono što nije eksplicitno navedeno su preduvjeti za ulazak u tečajni mehanizam (ERM). U ERM nitko nije ušao od 2005, a Europska komisija nedavno je čak i predvidjela poseban mehanizam pomoći za zemlje koje žele uvesti euro. To je instrument za provođenje strukturnih reformi. Drugim riječima, moramo im pokazati da imamo kapacitet i volju za reforme. No uvijek kažem i to doista smatram ključnim – reforme moramo provesti zbog sebe samih, a ne samo zbog uvođenja eura”, kazao je, između ostalog, Vujčić u velikom intervjuu za tportal.
