Misija predstavnika vodećih europskih organizacija za zaštitu medijskih sloboda nakon dvodnevnog posjeta Hrvatskoj u utorak je upozorila i na dalje nedefinirani status i funkciju HRT-a kao javnog servisa i zabrinjavajuće posljedice njegove erozije, na sve prisutniji govor mržnje u medijima, ali i na pozitivne pomake u zaštiti novinara.
Najavili su kako će svoj izvještaj o stanju medija u Hrvatskoj objaviti nakon nekoliko tjedana.
Predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) svoje su zaključke predstavili nakon sastanka s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek i predstavnicima Vijeća za elektroničke medije (VEM) , dok je vodstvo HRT-a prethodno potvrđeni sastanak otkazalo ispričavši se bolešću vodećih ljudi javne televizije.
Predstavnik EBU-a Boris Bregant upozorio je na izvješće misije iz 2016. u kojem se žestoko kritiziralo uplitanje vlasti u rad HRT-a kao ključni problem slobode i neovisnosti medija u Hrvatskoj te se upozoravalo i na masovno kadrovsko restrukturiranje i paradigmatske promjene programa kao dokaz tadašnje Vlade “da kolonizira HRT u svoje svrhe”.
Prema Bregantovim riječima, bile su to zabrinjavajuće pojave nakon kojih su predložili zaustavljanje procesa erozije HRT-a kao javnog servisa. Predstavnik EBU-a kazao je i kako su na neka tada postavljena pitanja od predstavnika vlasti tek sada dobili odgovore, ali i da politika u tom razdoblju nije napravila dovoljno na definiranju statusa i zadaća Hrvatske radiotelevizije kao javnog medijskog servisa.
Istaknuo je i da je Vlada odbila izvještaj bivšeg Nadzornog odbora (NO) HRT-a koji je upozoravao na moguće nezakonitosti u radu i poslovanju javne radiotelevizije, ali i da im je ministrica Obuljen Koržinek dala i jamstva da taj izvještaj nije u potpunosti odbačen te je Bergant naglasio kako se nada da će se iz tog izvještaja ipak izvući određene pouke.
Bergant je istaknuo i kako su u očekivanom sastanku s vodstvom HRT-a htjeli raspraviti tvrdnje o cenzuri i samocenzuri na javnoj radioteleviziji, njihove stavove o najavljenim i kasnije povučenim izvanrednim otkazima novinarima, kao i najavama masovnog odlaska zaposlenika, ali nažalost sastanak s vodećim ljudima HRT-a nije bio održan.
Pauline Ades-Mevel, predstavnica Reportera bez granica (RSF) istaknula je kako je ovo drugi posjet misije predstavnika vodećih europskih organizacija za zaštitu medijskih sloboda Hrvatskoj u posljednje dvije godine, ali i da je u to vrijeme Hrvatska na indeksu medijskih sloboda pala za čak deset mjesta. Istaknula je i kako je tijekom sastanka s čelnicima VEM-a bilo istaknuto kako još nema prave zakonske regulative u borbi protiv govora mržnje u medijima.
Oliver Vujović (SEEMO) istaknuo je kako su se od posljednjeg izvještaja misije iz 2016. u hrvatskim medijima pojavili novi problemi, ali i kako odgovore o situaciji na HRT-a nažalost ni sada nisu dobili od čelnih ljudi javne radiotelevizije. Istaknuo je i potrebu borbe protiv sve izraženijeg govora mržnje u medijima, ali i na netransparentnost vlasništva u hrvatskim medijima i na nepostojanje kolektivnih ugovora. Prema njegovim riječima, pozitivan pomak je što je policija sada aktivnija u zaštiti novinara kojima se prijeti ili su na meti napada.
U predstavljanju zaključaka međunarodne misije o stanju slobode medija u Hrvatskoj sudjelovali su i Otmar Lahodynsky (AEJ), Sophie Albers Ben Chamo (ECPMF) i Marijana Camović (EFJ), a uvodno je govorio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković.
