U narednih desetak godina HEP će o svom trošku zamijeniti sva postojeća brojila pametnim brojilima s daljinskim očitanjem. Digitalizacija praćenja korištenja električne energije donosi brojne koristi za potrošače, ali u njoj se kriju i neke opasnosti.
Uvođenje pametnih brojila prvi je korak u uspostavljanju pametne energetske mreže na razini Europske unije s ciljem postizanja racionalnijeg pristupa proizvodnji, potrošnji i distribuciji električne energije. U Hrvatskoj je dosad različitim kategorijama potrošača ugrađeno stotinjak tisuća takvih brojila, a HEP je nedavno raspisao natječaj za novih 120.000 uređaja. Prema planu HEP-a, velikim potrošačima sa zakupljenom snagom većom od 20 kW brojila se trebaju zamijeniti do 1. listopada 2020. godine, svim poduzetnicima s priključnom snagom do 20 kW do listopada 2025. godine, a do 2030. pametna brojila dobit će i sva kućanstva, piše tportal.
Nova brojila omogućavaju mjerenje snage i jalove energije te novi obračun potrošnje energije koji se temelji na stvarnoj, a ne procijenjenoj potrošnji. ‘Uvođenje pametnih brojila potrošačima je dobrodošlo jer je riječ o preciznijim uređajima koji točnije mjere potrošnju i omogućuju izdavanje računa sa stvarnom potrošnjom, a ne na temelju procjene’, ističe Nenad Kurtović, savjetnik za energetiku udruge Splitski potrošač.
Drugim riječima, potrošači će umjesto akontacija koje plaćaju na temelju procijenjene potrošnje iz prethodnog razdoblja plaćati račune koji će sadržavati precizno izmjerenu potrošnju. To ujedno znači niže račune, jer se više neće plaćati usluga očitanja.
Novi mjerni uređaji omogućavaju i kvalitetnije upravljanje potrošnjom energije. Primjerice, brojilo se u danima kad potrošač ne boravi u stanu prebacuje na jeftiniji tarifni model. Osim praćenja i optimiziranja potrošnje, pametna brojila će mjeriti korištenu snagu. Primjerice, ako je korisnik s priključnom snagom do 12 kilovata (kW) u određenom kraćem razdoblju angažirao snagu veću od te razine zbog korištenja jačih trošila, HEP ODS će ga obavijestiti o tom prekoračenju i tražiti od njega da dokupi veću snagu ili ugradi limitator.
Kurtović napominje da će precizno mjerenje snage neminovno dovesti do viših računa, jer sadašnja brojila nisu mogla registrirati probijanje limita pa se korištenje viška kilovata nije naplaćivalo. ‘Novo brojilo odmah će ustanoviti da je angažirana veća snaga i HEP će tražiti da se to plati. Poseban je to problem za one koji prelaze 20 kilovata i ulaze u viši tarifni razred’, upozorava Kurtović. Njega brine i to što potrošači nemaju pristup do novih brojila. ‘Ta brojila su zaključana i potrošači ih ne mogu sami očitati, prijaviti kvar ili nešto drugo’, ističe Kurtović.
U HEP-u naglašavaju da će dinamika ugradnje pametnih brojila kućanstvima biti ista u svim distribucijskim područjima i ovisit će o obvezi redovnog ovjeravanja brojila. Pametna brojila HEP nabavlja od nekoliko proizvođača, među kojima je i jedan domaći. U prosincu prošle godine tvrtka RIZ odašiljači sklopila je dvogodišnji ugovor s HEP-om za isporuku elektroničkih brojila, a realizacija bi trebala početi ovih dana. Prema desetgodišnjem planu razvoja distribucijske mreže od 2018. do 2027., na zamjenu starih brojila HEP planira potrošiti 1,32 milijarde kuna, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
