U Hrvatskoj bez plaće radi čak 41.000 radnika

"Na naplatu dolazi niz loših politika prijašnjih i ove Vlade jer nisu riješili uvjete da gospodarstvo prodiše. Porezna presija, nepoštovanje rokova plaćanja, nebriga države za svoja poduzeća. Sve to je rezultiralo da je sve više tvrtki opet u poteškoćama", kaže Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.

Posljednji podaci Porezne uprave pokazuju novi rast tvrtki i obrta koji ne isplaćuju plaću. Njihov broj je sad već veći od 10.000, a broj radnika koji rade a nisu za to plaćeni narastao je na više od 41.000. Otkad od srpnja Porezna uprava svaki mjesec objavljuje “listu srama” s onim tvrtkama koje ne daju plaću, broj konstantno raste. Istovremeno je tek 89 tvrtki i obrta sa 748 zaposlenih skinuto s te crne liste.

Zadnjih godinu i pol bio je i svojevrsni predah od masovnih stečajeva i štrajkova koji neodvojivo idu uz njih. Razlog je veliki broj tvrtki koji se prijavio u predstečajne nagodbe. Neki su prošli predstečajnu nagodbu s oprostom dugova, ali opet se ne uspijevaju oporaviti. Velika većina nije uspjela niti proći predstečajnu nagodbu i njima je jedina opcija stečaj.

"To je, nažalost, realnost. Svakako da ove godine ide novi val stečajeva nakon predstečajnih nagodbi. Ali unatoč tome, u vremenima kad su nasušno potrebni bolji odnos prema gospodarstvu i reforme, nama se serviraju prepucavanja između predsjednice i premijera, između lijevih i desnih. Sve je to cirkus koji se servira javnosti i koji moramo gledati. Kad će shvatiti da 400.000 radnika u proizvodnji ne može na svojim leđima nositi 4,5 milijuna stanovnika i servisirati cijelu glomaznu upravu",  rekao je Matijašević za 24sata.

Radničko nezadovoljstvo je potaknulo i to što je Vladina odredba o kaznenom gonjenju poslodavaca koji ne isplaćuju plaću ostala tek mrtvo slovo na papiru. Rijetkima se uspjelo dokazati da su imali novca, a nisu htjeli dati radnicima plaću. Bez takvog dokaza kaznene prijave koje je podizao DORH su odbačene.

Štrajkove i prosvjede su zadnjih dana organizirali ipak radnici uglavnom državnih tvrtki. Razlozi su različiti. Primjerice, radnici Pružnih građevina, tvrtke u vlasništvu Hrvatskih željeznica, više ne mogu dobiti posao obnove pruge vrijedan 1,5 milijardi kuna. Imaju 1400 zaposlenih, ostvaruju dobit, ali EU, koja financira projekt, kaže da ne može HŽ kao investitor dati posao svojoj tvrtki. Mora se provesti natječaj na kojem ne smiju sudjelovati. Bez poslova od HŽ-a tvrtka jednostavno nema budućnost. Osim spomenutih štrajkova, uskoro bi na ulicu mogli i radnici kutinske Petrokemije, ako se ne riješe gubici. Problem Imunološkog zavoda još nije riješen.