Stanje ribljeg fonda u otvorenom Jadranskom moru, posebno oko otoka Jabuka koje je prirodno mrijestilište, ocijenjeno je "nepovoljnim" u najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš, objavljenom danas u Bruxellesu.
U poglavlju posvećenom Hrvatskoj, naglašava se da je, s obzirom na negativne trendove u biomasi, potrebno postići sporazum s drugim zemljama kako bi se “uspostavilo dugoročno održivo upravljanje i zaštita resursa u Jadranskom moru”.
“Ovo dokazuje da je ugrožen riblji fond. Toliko je dramatično stanje da se može reći da je krajnji čas za djelovanje, dvije su minute do dvanaest”, kaže Davor Škrlec, europarlamentarac iz redova ORaH-a.
PROČITAJTE JOŠ
“Niti u jedan naš državni akti nisu ugrađena tradicionalna iskustva održivog ribarstva. A stalno prevelikim izlovom i drugim gospodarskim aktivnostima još više smanjujemo mogućnost da dođe do oporavka ribljeg fonda”, dodaje Škrlec, koji pod drugim gospodarskim aktivnostima misli i na plan eksploatacije plina i nafte u Jadranu, kojemu se protivi.
Prema tumačenju Europske komisije, izvješće o stanju okoliša pokazuje da europske direktive imaju pozitivan učinak: Europljani udišu čišći zrak i dostupna im je čišća voda, manje otpada otpremaju na odlagališta i više recikliraju, dok se u ekološkim projektima otvaraju radna mjesta i potiče gospodarski rast.
No, poglavlje koje govori o Hrvatskoj pokazuje, primjerice, da se u našoj zemlji reciklira samo 15 posto komunalnog otpada, od čega manji postotak u EU imaju samo Rumunjska, Malta i Slovačka (podaci su iz 2012.). Ipak, taj postotak se u Hrvatskoj popravio u odnosu na 2004., kad je bio 3 posto (tada još nije postojao današnji sustav otkupa PET ambalaže).
Hrvatska je na 22. mjestu od 28 država članica EU po količini komunalnog otpada po glavi stanovnika. Prosječan građanin Hrvatske u 2012. je generirao 391 kilogram komunalnog otpada.
Kad je riječ o pitkoj vodi, problem Hrvatske je u tome što se u vodoopskrbnoj mreži gube značajne količine, čak 48 posto.
Europsko izvješće o ekološkom stanju nacije tvrdi da je zrak u Hrvatskoj uglavnom čist ili neznatno zagađen, no “u nekim urbanim područjima je umjereno ili pretjerano zagađen” (ne navodi se kojim).
Niska kvaliteta zraka i dalje je vodeći okolišni uzrok prerane smrti u EU, priopćila je danas Europska komisija, piše Večernji list.
