Odgovarajući na izvješće Amnesty Internationala u kojem se policiju RH proziva za nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti, Božinović je ustvrdio je da RH uspješno nadzire i štiti granicu sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonima te da su prioritetna politika MUP-a zakonite i održive migracije uz suradnju sa susjedima.
Odgovarajući na izvješće Amnesty Internationala u kojem se hrvatsku policiju proziva za nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti ministar policije Božinović ustvrdio je da RH uspješno nadzire i štiti granicu sukladno međunarodnim i nacionalnim zakonima te da su prioritetna politika MUP-a zakonite i održive migracije uz suradnju sa susjednim zemljama radi održavanja povoljnog stanja sigurnosti, doznaje se u MUP-u.
VEZANA VIJEST
“I ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.
Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava”, stoji u pismu direktoru istraživanja u europskom uredu AI-a Massimu Morattiju.
Božinović podsjeća da je Hrvatska na granici sa Srbijom te BiH, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policajaca i postavila “moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima”.
Također, od srpnja 2018. granica s BiH, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila zrakoplov za nadzor vanjskih granica EU.
“Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima. Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila. Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj značajno povećao”, ističe Božinović.
Vraćanja u treće zemlje, stoji u pismu, provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma, a u 2018. u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba.
Što se tiče optužbi za nasilje nad migrantima u pismu se ističe da su od 2016. zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.
“U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe”.
Ističe se i da migranti “najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta”. Pritom podsjeća na Sirijca koji je prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, a “provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice”.
a tvrdnje Amnesty Internationala da je u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija u pismu se ističe da ta organizacija nije dala nikakve podatke na temelju kojih bi se mogle identificirati te osobe.
“Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim granicama”.
Božinović je odbacio i tvrdnje o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, ističući da MUP ostvaruje vrlo dobru suradnju s institucijama kao što su UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ i Isusovačka služba za izbjeglice, s kojima ima sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
