Hrvatski sabor u petak nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu zakona o privatnoj zaštiti te o Izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu, dok uobičajenog glasovanja neće biti jer je ono odrađeno u četvrtak.
Novim zakonom o privatnoj zaštiti čuvarske poslove ubuduće bi mogle obavljati i osobe koje imaju završenu samo osnovnu školu. Trenutačno je niža stručna sprema, odnosno jednogodišnja ili dvogodišnja srednja škola, minimalan stupanj obrazovanja za obavljanje čuvarskih poslova.
Novina u zakonu je među ostalim i izrada metodologije procjene rizika prije uspostave privatne zaštite, propisivanje uvjeta za obavljanje te djelatnosti , te reguliranje obavljanja povremenih i privremenih poslova privatne zaštite.
U Hrvatskoj postoje 53 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu, 111 obrta tehničke zaštite i 147 unutarnjih čuvarskih službi s ukupno više od 16.500 aktivnih osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.
U godišnjem izvješću Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske navodi se da je Hrvatska u 2017. financirala brojne brojne infrastrukturne, znanstvene, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu u iznosu od više od 50 milijuna kuna, što je porast od 33,5 posto u odnosu na 2016..
Iznos sredstava za projekte i programa Hrvata u Bosni i Hercegovini povećana su u 2017. za 17,5 posto u odnosu na 2016., te su iznosila 23,5 milijuna kuna.
Manjinskim zajednicama u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji dodijeljena su 4,5 milijuna kuna kojima se financiralo 295 programa i projekta hrvatske nacionalne manjine.
Za programe i projekte te nakladničku djelatnost udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,7 milijun kuna, navodi se u izvješću Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Zastupnici će u petak raspraviti i zakonski prijedlog Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e kojim žele zakonski dodatno zaštititi dužnike. Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbina propisao bi novu praksu pisanog pristanka dužnika za prijenos tražbine sa kreditnih institucija na agencije za otkup dugova, te pravo prvenstva dužnika u otplati duga za iznos jednak iznosu koji nudi novi vjerovnik.
Time će zastupnici zaključiti rad i otići na stanku dok ne prođu izbori za Europski parlament. Nakon EU izbora, zastupnici će se 29. svibnja vratiti u sabornicu i u njoj ostati do sredine srpnja, odnosno do ustavnog roka za redovito zasjedanje Hrvatskog sabora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
