Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u petak je u Zagrebu kazala kako je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a velika prilika za predstavljanje i promociju Hrvatske.

“Bilo kakav veliki skup, ne samo politički, ako dolaze drugi ljudi u zemlju, prilika je da se prikažemo“, ustvrdila je ministrica vanjskih poslova na okruglom stolu “Hrvatska 2020: Izazovi predsjedanja Europskom unijom za međunarodno pozicioniranje”.

“U malo više od šest mjeseci imat ćemo prigodu, doslovno svaki dan, nekad u Zagrebu, nekad u Bruxellesu, u različitim formatima komunicirati s puno ljudi”, kazala je Pejčinović Burić na okruglom stolu koji je organiziran u zagrebačkom CineStaru u sklopu konferencije o brendiranju Hrvatske.

Kazala je kako program rada Vijeća EU-a uvelike ima zadan okvir, a u hrvatskom će predsjedanju dvije velike teme biti brexit i usvajanje sedmogodišnjeg financijskog okvira, odnosno europskog proračuna.

Uz to će bitno biti pitanje migracija i sigurnosti, tj. reforme dablinskog sporazuma i šengenskog sustava, kaže Pejčinović Burić i dodaje da će Hrvatska nastojati preostali dio programa fokusirati na područja obrazovanja, turizma, zdravlja i demografske obnove.

Pejčinović je rekla kako će se većina toga i dalje zbivati u Bruxellesu, ali će se u Zagrebu održati trideset događaja najveće važnosti, što uključuje i sastanke ministara EU-a.

Uz to će biti organizirano oko 1400 ostalih događaja, poput velike konferencije civilnog društva s 1200 sudionika u Šibeniku.

Događaji na najvišoj razini, kaže Pejčinović, uglavnom će se održavati u Zagrebu. “Financijski, bilo kakav događaj najviše razine, koji ide izvan Zagreba, košta dvostruko”, tvrdi ministrica.

Ministrica je ponovila ranije objavljene podatke da Hrvatska planira potrošiti između 60 i 70 milijuna eura za predsjedanje. Druge države u istu su svrhu trošile od 50 do 130 milijuna.

U pripremi, vlada se najviše koristila iskustvima estonskog i slovačkog predsjedanja.

Imamo mnogo više od danskog ‘hyggea’

Šef premijerova kabineta Zvonimir Frka-Petešić kazao je kako svaki trideseti turist u Europi posjeti Hrvatsku, što je adut “koji Hrvatska svakako treba iskoristiti”, ali i naglasio kako se Hrvatska ne smije oslanjati samo na turizam nego brendiranje širiti na znanost, kulturu i druga područja.

Profesorica na EFZG-u i voditeljica radne skupine predsjedničine skupine za razvoj hrvatskog identiteta i brenda Dubravka Sinčić Ćorić kazala je “kako moramo razviti brend koji se razlikuje od zemalja koje su hrvatski konkurenti i privlače slične investitore”.

Dodala je kako su ekološka hrana, blizina mora i geografska raznolikost aspekti koji mogu dobro brendirati Hrvatsku.