U Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu u četvrtak navečer održava se Europska noć istraživača koja okuplja hrvatske znanstvenike i istraživače kako bi interaktivnim sadržajem djeci i odraslima približili znanost i svoj rad.
Europska noć istraživača je inicijativa na razini Europe unutar Obzora 2020., u kojoj četiri hrvatska grada zajedno s preko 300 gradova diljem Europe promoviraju znanost i pokazuju čime se istraživači bave.
Glavni cilj je izvući znanstvenike iz laboratorija na ulice, trgove, u shopping centre, odnosno na mjesta gdje se ljudi okupljaju i borave te da se ljudi na neočekivanim mjestima zaljube u znanost, ako su manji ili o njoj informiraju, ako su veći.
“Događaj približava kako se može učiti, eksperimentirati, što možete očekivati od svojega studija i osim toga, možete izabrati najbolje za svoju buduću struku. Danas je Dan istraživača koji se obilježava u cijelome svijetu – bez straživanja nema svjetske budućnosti”, poručio je rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras okupljenima na Europskoj noći istraživača, ponajviše djeci i mladima.
Sveučilište u Zagrebu u istraživanju sudjeluje već 350 godina, a rektor je istaknuo kako činjenica da se zagrebačko Sveučilište nalazi među 400 do 500 najboljih sveučilišta u svijetu, odnosno među dva posto najboljih, znak da su djeca i mladi došli na dobro mjesto na kojem će se spremiti za budući život istraživača, znanstvenika i stručnjaka koji će prodnijeti boljoj budućnosti Hrvatske.
“Prirodna znatiželja je odraz inteligencije. Svatko inteligentno dijete je i znatiželjno i želi istraživati. S malom djecom nemamo problema da ih privučemo znanstvenim istraživanjima na razini koja ona mogu shvatiti. Na školskom je sustavu i medijima da o znanosti govore na dobar način, a ne na loš”, ocijenio je Boras.
Istaknuo je problem financiranja Sveučilišta i istraživača te državi poručio da mora više ulagati u razvoj znanosti jer Hrvatska, tvrdi, otprilike ulaže 50 posto onoga što ulažu druge zapadne i europske zemlje.
Glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Marko Košiček istaknuo je kako Ministarstvo i manifestacija pokušavaju najmlađe zainteresirati da pobude ljubav prema matematiciji, kemiji i fizici.
“Mi ih kroz obrazovni sustav ‘odljubimo’ od toga, možda im neke stvari previše stavimo u teoriju i ne damo im toliko prakse. Kurikularnom reformom pokušavamo promijeniti da dio vezan uz prirodoslovne predmete bude više baziran na eksperimentima, iskustvima i opažanjima kako bi na taj način djeca zadržala svoj duh i jednog dana postala istraživačima”, rekao je.
Posjetitelji tako imaju mogućnost učiti kroz igru, prezentacije i radionice, zabavljati se i sudjelovati u nagradnim igrama i bogatom programu. U izložbenim prostorima posjetitelji mogu upoznavati robote, naučiti o Teslinim izumima, eksperimentirati sa zvukom, lansirati vlastitu raketu, upoznati svijet arheologije i nevidljive boje za tekstil, kušati na mjestu napravljen sladoled ili iskusiti novi doživljaj hrane – kukce.
Boras: Državna matura možda nije potrebna
Boras je komentirao novinarima i medijske napise prema kojima je na hrvatskim fakultetima ostalo više od 11 tisuća mjesta slobodnih, od kojih gotovo tri tisuće na zagrebačkom Sveučilištu.
“Imali smo veće kvote od onoga što se inače upisuje. Namjerno držimo kvote malo većima da bi mogli amortizirati želje mladih da studiraju jedne godine ovdje, jedne tamo. U prosjeku imamo isti broj studenata svake godine, tu nema nikakvih problema”, ocijenio je Boras.
Problem je, tvrdi, što je jako puno učenika palo državnu maturu. Istaknuo je kako je matura indikator srednjoškolskog znanja te da to zapravo nije test za prolaz na fakultet. Učenik koji položi obavezne predmete možda uopće nije kvalificiran da studira na fakultetu koji traži specifična znanja, dodao je.
Naglasio je da su sveučilišta “dobrohotno prihvatila” rezultate državne mature, ali i da su jučer na Rektorskom zboru raspravljali treba li uopće ubuduće prihvatiti rezultate državne mature za upis na pojedini fakultet.
Na konstataciju novinarke da neki fakulteti upravo zato traže dodatne provjere, uzvratio je da “onda možda ne treba matura”.
“Ne mogu od jedne na drugu godinu biti takvi drastični razmaci. To znači da testovi nisu profesionalno načinjeni. Ako je tri godine bilo jedno, a četvrti najedanput toliki pad, to izaziva znanstvenu sumnju”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
