Erdoganov čovjek za Europu, zamjenik ministra vanjskih poslova Faruk Kajmakci gostovao je u Točki na tjedan.
Krenimo od trenutačno najvažnijeg međunarodnog pitanja – Sirije. Je li s vašeg gledišta operacija “Izvor mira” uspjeh i što je Turska njome dobila?
Operacija je golem uspjeh. Ne samo uspjeh Turske, nego i Sirijaca, Sirije i naših saveznika iz NATO-a i Europe.
Svi smo pobijedili jer je ovo bila operacija za mir i imala je za cilj uspostaviti sigurnost na turskim granicama, ali i na granicama Europe i NATO-a.
Omogućit će Sirijcima da se vrate u svoje domove i gradove. Ali i u potpunosti ćemo se riješiti ISIL-a, terorističke organizacije PYD/YPG te ćemo onemogućiti nove ilegalne imigracije u Siriji.
Stoga mislim da je ovo priča o uspjehu. Isto tako, postigli smo dogovor s SAD-om i Rusijom te se nadamo da možemo ubrzati politički proces s ciljem pronalaska sveobuhvatnog rješenja za sukob u Siriji.
Spomenuli ste povratak ljudi u njihove domove. Jedan od glavnih ciljeva operacije bilo je vraćanje sirijskih izbjeglica. No hoće li se ljudi htjeti vratiti na područje pod Asadovom kontrolom s obzirom na to da su i pobjegli od njega?
Kao prvo, treba reći da ova mjesta nisu pod Asadovom kontrolom. Sigurna zona bit će pod kontrolom lokalnog stanovništva.
Već smo proveli dvije operacije “Štit Eufrata” i “Maslinova grančica”. Zahvaljujući tim operacijama oslobodili smo 4000 kvadratnih kilometara zapadno od Eufrata na sjeveru Sirije. 365.000 Sirijaca već su se vratili na ovo područje.
Dotad su bili u Turskoj i svojevoljno su se vratili u svoje domove na tom području.
Sigurna zona koju smo sada stvorili omogućit će povratak barem 300.000 sirijskih Kurda koji trenutačno žive u turskim pograničnim mjestima. Vratit će se na područja koja zapravo pripadaju njima, no odande su ih protjerali ISIL i PYD/YPG.
Budući da je to područje oslobođeno od ovih dviju terorističkih organizacija, oni se sada žele vratiti, a mi ćemo im u tome i pomoći.
Ipak, vlada ozbiljna zabrinutost. EU parlament u četvrtak je donio rezoluciju u kojoj čak i traži uvođenje sankcija Turskoj.
Ukratko, kažu da je u operaciji premješteno 300.000 ljudi te da bi ISIL opet mogao doći na vlast. Traže uspostavljanje UN-ove sigurne zone. Što imate reći na to?
EU parlament vrlo je udaljen od stvarnosti. Europski parlament priča, ali ne vidi što se zbiva na terenu. Europski parlament nije reagirao kad je irački grad Mosul sasvim uništen, kad je Raka u potpunosti uništena. Kad su ubijene tisuće civila u bombardiranjima koalicije.
No Turska sada djeluje sa Slobodnom sirijskom vojskom. Imamo nekog iskustva u borbi protiv terorističkih organizacija u gradovima, pa su civili zaštićeni. Djelujemo u skladu s međunarodnim pravom.
Turska djeluje u skladu s člankom 51 Povelje UN-a, a sa Sirijom imamo i sporazum iz Adane, koji Turskoj omogućuje umiješati se u slučaju terorističkog napada sa Sirijske strane granice. Nažalost, izgubili smo mnogo života, a u Tursku je došlo 3,7 milijuna izbjeglica zbog krize u Siriji i terorizma na sjeveru Sirije zbog nedostatka vlasti u tom dijelu Sirije. Turska donosi stabilnost, mir i omogućava povratak ljudi na ovo područje.
I smatrate da EU parlament nije u doticaju sa stvarnošću?
EU parlament usvojio je tisuće rezolucija koje se ne poštuju i ne uzimaju u obzir. Razlog tomu je to što je EU parlament pod lobističkim utjecajem određenih krugova, ne zanima ga stvarnost, živi u nekom svojem svijetu, nije u doticaju sa stvarnošću.
Turska ima poseban odnos s Europskom unijom. No koliko je realna bila prijetnja predsjednika Erdogana da će u slučaju uplitanja EU-a poslati izbjeglice u Europu?
Je li to bila samo dramatična poruka u određenom trenutku ili realna prijetnja?
Ne bih to nazvao prijetnjom, prijetnje nisu jezik kojim se služimo. Turci čine ono što žele učiniti ili to ne čine. Ali Turci ne prijete. Turci upozoravaju svoje prijatelje na vrlo odvažan način. Predsjednik Erdogan podsjetio je na razmjere ovog problema jer u Turskoj imamo 3,7 milijuna Sirijaca i još pola milijuna ljudi iz Iraka, Irana, Afganistana, Pakistana i Afrike.
#related-news_0
Zapad ne čini puno, a broj raseljenih raste iz dana u dan. Ljudi ne dolaze samo iz Sirije, nego i iz Irana i drugih dijelova svijeta.
Predsjednik Erdogan u principu je htio pokazati razmjere ovog problema poručivši europskim kolegama da moraju ispuniti svoja obećanja.
EU ne ispunjava svoja obećanja u pogledu sporazuma od 18. ožujka. EU pruža nedovoljnu potporu Sirijcima u Turskoj. EU nije usvojio dobrovoljni humanitarni program prihvata, koji je bio prijedlog EU-a 2016. godine. Dogovor jedan na jedan funkcionira, ali EU nije ispunio neka obećanja iz sporazuma od 18. ožujka.
Upravo je zato predsjednik Erdogan podsjetio Europsku uniju što će biti ishod ako završi suradnja između Turske i EU-a u pogledu migracija.
Oni to nazivaju prijetnjom.
Mogu to nazivati kako god žele, ali ne radi se o prijetnji, nego upozorenju. No zapravo imamo ucjenu od strane EU-a.
Primjerice, spomenuli ste EU parlament. EU parlament ucjenjuje Tursku i poručuje da će pokušati uskratiti dodatna IPA sredstva ako Turska ne učini određene stvari.
Radi se o sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomoći. No EU bi ukinuo i carinsku uniju koju imamo. Nije li to ucjena? Kakve veze carinska unija, IPA sredstva ili liberalizacija viznog režima imaju s krizom u Siriji?
Zapravo, ucjenama se koristi EU, a ne Turska.
U devet dana turska vojska i sirijska oporba nisu uspjeli zauzeti Ras al-Ayn, gradić s 30.000 stanovnika. Je li to razlog zašto je Turska pristala na primirje?
Tko kaže da ga nismo zauzeli? Svi su gradovi pod kontrolom i zato su Amerikanci predložili da pauziramo operaciju.
Znate, mi ne želimo operaciju, ne želimo nikakav oružani sukob!
Ako na tom području nema terorista PKK/PYD/YPG-a, ako nema napada na turske gradove od strane tih terorističkih skupina i ako ljudi žive u miru, zašto bismo bili ondje?
Naša namjera nije okupirati to područje, niti nauditi Kurdima. No problem je u tome što su PYD/YPG i ISIL uništili ovo područje, promijenili demografsku sliku i prisilili ljude da napuste svoje domove, a mi pokušavamo vratiti stabilnost, mir i ljude na ovo područje.
Dakle, želite reći da su ovi gradovi pod vašom kontrolom?
Turska vojska i Slobodna sirijska vojska uplele su se, no ti će gradovi biti pod kontrolom lokalne vlasti, koja će biti uspostavljena. Baš kao što je uspostavljena i na području zapadno od Eufrata nakon prethodne dvije operacije. Gradovima Afrinom, Jarabulusom i Al-Babom upravlja lokalno stanovništvo.
Dakle, ishod vojne operacije nije razlog zašto ste pristali na primirje?
Pa naravno! Ishod je uspješan, ali SAD je predložio pauzu, baš kao i Rusi. A nama je bolje ako svoje ciljeve možemo ostvariti bez uporabe vojne sile. I to je dobro! Ali teroristima ne možemo dopustiti da budu u sigurnoj zoni.
Spomenuli ste SAD i Rusiju. Predsjednik Erdogan u svom je govoru rekao da Turska treba imati pravo na nuklearno oružje, kao i da Vijeće sigurnosti UN-a ne odražava realan odnos snaga u svijetu. Kakve su međunarodne ambicije Turske?
Turska želi miran i stabilan svijet. Turska priželjkuje svjetski poredak u kojem ne odlučuju samo najveće sile, nego u kojem odlučujemo zajednički i na pošten način. Pogledamo li rad Vijeća sigurnosti UN-a… Pet stalnih članica sve blokiraju!
Pogledajte samo palestinsko pitanje, koje ni nakon toliko godina nije riješeno.
Pogledajte rusku okupaciju Krima. Ne možemo riješiti taj problem jer je jedna od strana stalna članica Vijeća sigurnosti. Želimo sljedeće: da Vijeće sigurnosti predstavlja cijeli svijet i ne bismo trebali dopustiti da pet zemalja odlučuje gdje bi trebao vladati mir, a gdje bi trebalo doći do sukoba i rata. To nam je cilj.
A Turska se protivi bilo kakvom naoružavanju, bilo da je riječ o nuklearnom ili kemijskom. Ali sagledajmo realno stanje stvari. Neke zemlje imaju nuklearne kapacitete i zloupotrebljavaju ih protiv ostatka svijeta.
Ne možete li razoružati te zemlje, sami moramo poduzeti neke mjere. Previše smo vjere polagali u NATO i EU u pogledu napada PKK/PYD/YPG-a sa sirijskog teritorija.
#related-news_0
Nažalost, NATO nam nije priskočio u pomoć kad smo je trebali, a naši zapadni saveznici nisu nam pružili potporu, nego su na neki način pozitivno tretirali teroriste PYD/YPG-a.
To ne možemo shvatiti ni tolerirati. Ono što je predsjednik Erdogan rekao u pogledu nuklearnog oružja… Želi ravnotežu i pošten svijet koji se ne temelji na tome da oni najmoćniji odlučuju o svemu.
Dakle, Turska bi trebala biti među velikim igračima?
Ne budemo li se mogli riješiti nuklearnog oružja u nekim zemljama, Turska bi trebala biti spremna braniti se, ali i imati vlastitu snagu. Ne samo Turska nego i druge zemlje. No to ne znači da potičemo naoružavanje, niti da želimo svijet sukoba, prijetnji i oružja…
Ne! Želimo svijet mira! Želimo razoružanje, ne naoružavanje.
I pravo glasa za stolom. Hrvatska i Turska istog su dana otvorile pregovore o članstvu, svi se toga sjećamo. Angela Merkel tada je rekla da će Turska jako dugo pregovarati, ali da nikad neće ući u EU.
Ostvaruje li se to i što je vaš trenutačni stav? Želite li uopće postati članica EU-a?
Turska je u potpunosti predana procesu pristupanja. Članstvo u EU-u za Tursku predstavlja postizanje onoga što nazivamo suvremenom civilizacijskom razinom.
No od članstva koristi neće imati samo Turska. Smatramo da će članstvom Turske u EU-u obje strane biti na dobitku. Dakako, turski su pregovori teški, složeni i puni izazova, ali tursko pristupanje bit će izuzetno korisno, značajno i uspješno.
Kada će se dogoditi?
Ovisi. Naši su odnosi obilježeni utegom kredibiliteta. Nažalost, EU ne pruža potporu Turskoj. A, dakako, donekle smo izgubili motivaciju zbog diskriminacije prema Turskoj. I vi ste se susreli s tom diskriminacijom. Slovenija je na početku pregovora zloupotrebljavala svoje članstvo protiv vas, no Slovenija i Hrvatska naposljetku su pronašle rješenje.
A i EU je odigrao konstruktivnu ulogu ohrabrujući članicu Sloveniju i državu kandidatkinju Hrvatsku. Našli ste rješenje, ali u našem slučaju ciparski Grci i Grčka zloupotrebljavaju svoje članstvo, a EU to gleda prekriženih ruku i postaje talac ciparskog pitanja u pogledu turskog procesa pristupanja. No važno je sljedeće.
Mnoge su zemlje pristupile EU-u, ali pitam vas koja zemlja EU-u može više doprinijeti od Turske u pogledu energetske sigurnosti, sigurnosti i obrane, tržišta, migracijskih pitanja, borbe protiv radikalizacije, integracije muslimanski zajednica u europska društva, ali i u pogledu pretvaranja Europske unije u globalnog aktera?
Koja zemlja tomu može više doprinijeti? No, dakako, ne govorimo o današnjoj Turskoj, nego o Turskoj nakon što ispuni kriterije za članstvo.
Isto tako, sto posto sam siguran da će tada gotovo sve države članice biti sretne što je takva Turska u EU-u.
Izvršavate li svoju zadaću? Ispunjavate li kriterije, imate li plan? Hrvatska najbolje zna koliko je taj proces težak. Obavljate li taj posao?
Da, imamo plan. Imamo nacionalni plan. Imamo akcijsku skupinu za reforme koja se redovito sastaje. Zapravo, posljednji sastanak smo održali s predsjednikom Erdoganom, koji je naložio svim resornim ministarstvima da ubrzaju reforme kako bi se omogućila liberalizacija viznog režima, unaprijedila carinska unija i ubrzao proces pristupanja Turske.
Istina, u posljednje tri godine prošli smo teško razdoblje. Imali smo pokušaj državnog udara Gülenove terorističke organizacije, krizu u Siriji, problem s ISIL-om, problem s PYD/YPG/PKK-om sankcije Iranu, probleme u Iraku…
Sve je to dovelo do poteškoća u odnosima između Turske i EU-a. No sada je Turska sve to ostavila iza sebe i nadamo se da će nakon operacije u sjevernoj Siriji biti stabilnija i sigurnija te se nadamo mnogo boljim odnosima s našim saveznicima u NATO-u, ali i u Europskoj uniji. Proces provođenja reformi već je započeo.
Turski je parlament jučer usvojio prvi paket reformi pravosuđa, koji predstavlja neke pomake u pogledu zakona o borbi protiv terorizma, zaštite osobnih podataka, neovisnosti pravosuđa… Dakle, napredak postoji. Imamo plan i kapacitete.
Turska je članica NATO-a, ali kupuje oružje od Rusije. Naginje li vaša zemlja danas prema Zapadu, Istoku ili je negdje u sredini?
Turska ostaje gdje jest. Turska se nalazi u srcu Europe. Turska je dio Zapada i NATO-a. Turska pozicija nikad se ne mijenja.
No problem je sljedeći… Naši saveznici u NATO-u ne shvaćaju što se događa u svijetu niti shvaćaju što mogu, a što ne.
Zašto?
Zato što je EU zaglavio. Ne poduzima odvažne korake kako bi postao globalni akter. EU, pa čak i NATO, gleda samo prema unutra. Imaju mir i stabilnost kod kuće i smatraju da ostatak svijeta previše ne utječe na njih. Ali to nije realnost! Ne posvetite li se Afganistanu, Iraku i Siriji, oni će doći k vama s problemima, migracijama, terorizmom i radikalizacijom.
#related-news_0
Važno je da naši saveznici shvate situaciju u kojoj se Turska nalazi. Ali oni je ne shvaćaju! Kad nas je PYD/YPG granatirao i raketirao sa sirijske strane granice, tražili smo pomoć svojih saveznika, SAD-a i Njemačke… Italija i Španjolska pružile su nam potporu protuzračnim sustavom “Patriot”, no Amerikanci i Nijemci povukli su svoju potporu, a Turska je morala ojačati svoju zračnu obranu. Isprva se nismo željeli obratiti Rusima. Zapravo, obratili smo se Kinezima jer je riječ o jeftinoj i dostupnoj tehnologiji.
No naposljetku smo zaključili da to Turskoj ne odgovara te smo se morali obratiti Rusima jer su nam ponudili dobru cijenu i kvalitetu. No to ne znači da mijenjamo saveznike, ne znači da želimo nastaviti s time. Dakako, da imamo punu potporu NATO-a, ne bismo morali koristiti ruski sustav.
No nemojmo se ponašati kao da živimo u vrijeme hladnog rata. Rusija nije Sovjetski Savez, Rusija je nova zemlja i realitet Europe. Moramo imati neku vrstu odnosa. Ali ponavljam: projektili S-400 nam nisu bili izbor, nego nužnost jer nam naši saveznici nisu pružili potporu kada nam je bila potrebna.
Fokusirani ste na Europu, ali, sigurna sam, i na Balkan. Bosna i Hercegovina nosi se s velikim teretom migrantske krize. Što mislite, kakva je perspektiva te zemlje?
Držim da je BiH ključna za stabilnost, prvenstveno jugoistoka Europe, ali i šire europske regije. Dakako, u Bosni i Hercegovini imamo Bošnjake, Hrvate, Srbe i druge. Dakle, riječ je o veoma bogatoj zemlji.
Rekao bih da je svojevrstan mikrokozmos Balkana, ali i Europe. Stoga je važno da osiguramo dobro funkcioniranje ove zemlje i da u potpunosti bude integrirana u NATO i EU. Dakako, nakon prošlih izbora formiranje nove vlade potrajalo je, pa pozivamo BiH da što prije formira novu vladu i ostvari plan uspostave neke vrste partnerstva s NATO-om.
Dakako, kako bismo pružili potporu nastojanjima vlasti BiH, održavamo sastanke između Turske, Hrvatske i BiH te između Turske, Srbije i BiH. Ovi trilateralni sastanci vrlo su korisni.
Držim da moramo nastaviti pružati potporu stabilnosti i napretku u ovoj zemlji, koja održava stabilnost na Balkanu i Europi.
Kako biste opisali suradnju između Turske i Hrvatske? Jesmo li konkurenti u turizmu?
Imamo milijune turista. No rastužuje me činjenica što ste izgubili puno turskih turista jer Tursku smatrate konkurentom, ali trebali biste nas smatrati i gostima.
Turska ima 82 milijuna stanovnika. Barem 30 milijuna Turaka rado bi posjetilo Zagreb, Split, Dubrovnik, provelo par tjedana ovdje i potrošilo mnogo novca, no zbog viza ne mogu doći, pa odlaze u BiH, Srbiju i zemlje za koje ne trebamo vizu.
Ne mislim da su Turska i Hrvatska konkurenti. No mogu vam reći da u Hrvatsku možemo poslati milijune turista ako i kada turski državljani bez viza budu mogli ulaziti u schengenski prostor. Imate vrlo živopisna mjesta i kulturu, baš kao i mi.
Mislim da bismo trebali posjećivati jedni druge. Pozivam i Hrvate da više posjećuju Tursku. Zapravo, oduševilo me što postoji Hrvatsko-turska udruga prijateljstva i iznenadilo me što su svi članovi Hrvati.
Osnovali su ovu udrugu prije 25 godin i organiziraju brojna kulturna događanja. Mislim da će u narednom razdoblju organizirati i kulturni posjet Turskoj. Ovo je vrlo pozitivno, osnažuje naše prijateljstvo…
Trebali bismo se bolje upoznati, ne bismo trebali imati predrasude i upravo zato Turska tvrdi da je njezino članstvo u EU-u izuzetno važno i da će biti najvrednije članstvo od svih u prošlosti i budućnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
