Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice te kolonom sjećanja gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata Vukovarci ali i cijela Hrvatska prisjećaju se u ponedjeljak, na 28. obljetnicu sloma obrane Vukovara, najbolnijih dana u novijoj povijesti toga grada.
Žene u crnom paljenjem svijeća na Trgu Republike u Beogradu obilježile su 28 godina od pada Vukovara. Riječ je o mirovnoj akciji “Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru”, a osim svijeća okupljeni su nosili transparent s natpisom “Odgovornost”.
“Povodom 28 godina od pada Vukovara, podsjećamo da je 25. kolovoza1991. godine napadom JNA iz zraka, s Dunava i s kopna, počeo ‘pakao Vukovara’. 19. rujna 1991. velik broj Beograđana, bacajući cvijeće pred tenkove, ispratio je Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rušilački pohod na Vukovar. Kao jedan od najsramotnijih događaja u povijesti Beograda, prekriven je zavjetom šutnje i poricanja”, navele su Žene u crnom u priopćenju.
Više pročitajte OVDJE.
I građani Vodica okupili su se u središtu grada i paljenjem lampiona odali počast Vukovaru i Škabrnji.
Počasnim mimohodom i paljenjem svijeća Pula se u ponedjeljak navečer, kao i cijela Hrvatska, tiho prisjećala Vukovara i Škabrnje iz ratne 1991. godine i s poštovanjem se poklonila žrtvama.
Obilježavanje 28. obljetnice pada Vukovara i tragičnih događaja koji su nakon toga uslijedili organizirala je pulska HVIDR-a pod geslom “I u mom gradu svijetli Vukovar”.
U pulskoj koloni sjećanja i ove je godine duž Vukovarske ulice krenuo veliki broj Puljana, među kojima su bili predstavnici Grada Pule, Istarske županije, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, predstavnici političkih stranaka.
“Četrnaesti put smo ovdje i u organizaciji HVIDR-e obilježavamo 18. studenoga paljenjem svijeća. Sjećanje je to na žrtvu Vukovara, na 261 ranjenika i civila koji su nakon pada grada odvezeni iz bolnice i pogubljeni na Ovčari, ali i na sve žrtve Vukovara i stradalnike Domovinskog rada za koje će ove noći i u Vukovarskoj ulici u Puli svijetliti naše svijeće”, rekao je predsjednik Zajednice udruga HVIDR-e Istarske županije Zdenko Požgain.
Podsjetio je da su Pula i Istra nakon okupacije Vukovara prihvatili veliki broj stradalnika iz toga grada i čitave Vukovarsko-srijemske županije
Nakon mimohoda, za sve stradale, ubijene i poginule hrvatske branitelje i nevine žrtve Vukovara služena je misa u crkvi sv. Antuna.
Velika Kolona sjećanja za Vukovar i Škabrnju krenula je u ponedjeljak navečer od početka Vukovarske ulice u Splitu do murala u kvartu Sućidar u organizaciji kluba navijača Torcida.
Zbog mimohoda koji su predvodili navijači policija je obustavila promet.
Od početka Vukovarske do murala na Sućidru brojni su građani duž ulice palili svijeće u spomen na sve stradale u Domovinskom ratu.
Prije nego što je velika kolona krenula u mimohod kod spomenika Dječaka s luminom, na početku Vukovarske ulice, održana je molitva i paljenje svijeća.
“Vukovar, Vukovar”, čulo se iz kolone koja se dostojanstveno kretala ulicom. Kako je prolazio ulicom, mimohodu se pridruživalo sve više ljudi, među kojima je bilo mnogo mladih i djece.
Pogledajte kako je danas bilo u Vukovaru.
Točno u 17 sati, uz prigodni program vukovarskih mališana, Dunavom su tradicionalno pušteni lampioni u spomen i čast na ubijene i nestale branitelje Vukovara. Svjetlosnom rijekom sjećanja završava prvi dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.
Oko 17 sati u Vukovaru će, niz Dunav, biti pušteni lampioni u čast žrtava grada heroja.
Hrvatska državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara, slomljenoj 18. studenoga 1991. nakon što su taj grad gotovo tri mjeseca opsjedali JNA i srpske postrojbe.
U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 28. obljetnice stradanja tog grada u Domovinskom ratu zajednički su vijenac položili i svijeću upalili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković koji su do Memorijalnog groblja došli u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desetcima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar.
Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće izaslanstvo branitelja grada Vukovara na čelu s posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem, Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom i Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Gelićem.
Više čitajte OVDJE.
“Današnji dan je pun emocija, sasvim normalno za svakog hrvatskog branitelja, trebalo bi biti i za svakog Hrvata domoljuba. Kad sam čuo za pad Vukovara, a što smo drugo mogli, bili smo žalosni, stisnuli zube i okrenuli se ciljevima koje smo tada imali, obrani ostatka zemlje koji još nije bio pod srpskom agresijom. Kad vidim ovolik broj ljudi u Koloni sjećanja, puno znači, osjeti se emocija”, govori hrvatski branitelj, sudionik današnje Kolone sjećanja.
O odluci Vlade da 18.11. od iduće godine bude neradni dan, kaže:
“Koji se dani održavaju neradnima, ovaj bi trebao biti i tri dana, a ne jedan.”
Kolona sjećanja stiže na Memorijalno groblje u Vukovaru. Tu će uslijediti polaganje vijenaca za žrtve Vukovara.
Naša reporterka Ana Mlinarić u Koloni sjećanja u Vukovaru razgovarala je sa zapovjednikom obrane Vukovara Brankom Borkovićem. Prisjetio je se kako je to izgledalo prije 28. godina tijekom obrane Vukovara.
“Kad smo stigli ovdje grad je već bio u poluokruženju, snage JNA su bile raspoređene i grad je bio relativno razoren. Nije se moglo ući cestom, nego smo kroz kukuruz stigli u grad. 14.9. su krenuli u opći napad i tako je išlo do kraja. Sve do 18.11”, kazao je Borković.
Više čitajte OVDJE.
Kolona sjećanja došla je do centra Vukovara.
Kolona sjećanja krenula je vukovarskim ulicama, od bolnice do Memorijalnog groblja gdje će se tisuće ljudi pokloniti žrtvama grada heroja.
Saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač poručio je tijekom vukovarske komemoracije da treba ubrzati procesuiranje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Vidimo toliko zgrada i fasada, koje nisu obnovljene, i toliko nesretnih ljudi koji još uvijek tragaju za svojim najmilijima, nestalima, i koji vape za pravdom. Treba ubrzati procesuiranje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti”, rekao je Kovač.
Na pitanje treba li Hrvatska od Srbije tražiti otvaranje arhiva iz rata pod prijetnjom blokade pregovora s Europskom unijom, Kovač je kratko odgovorio da “može i mora”.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u Vukovaru je naglasio kako je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije te kako će Srbija morati otvoriti arhive i pokazati što se događalo kad su u pitanju nestali i stradali.
Više čitajte OVDJE.
Puštanjem hrvatske himne počelo je obilježavanje 28. obljetnice sloma obrane Vukovara.
Premijer Andrej Plenković došao je u Vukovar odati počast žrtvama toga grada.
“Naša Vlada kontinuirano ulaže napore u razvoj grada Vukovara u svim aspektima. Posebno mi je drago da u krugu vukovarske bolnice predlaže da ona postane memorijalna bolnica”, kazao je premijer.
“Naša Vlada jako puno radi na pitanju pronalaska nestalih. Vodimo dijalog s drugim državama, međunarodnim organizacijama, i vjerujemo se da će oni dati rezultate. Dok se to pitanje ne riješi, državne institucije neće stati”, rekao je premijer.
“Vukovar, Škabrnja i sve žrtve u Domovinskom ratu nikada ne smiju biti zaboravljeni”, kazao je u Škabrnji ministar obrane Damir Krstičević.
Više čitajte OVDJE.
“Po pitanju nestalih zadovoljan sam velikim brojem iskoraka koji su učinjeni prema Vukovaru… Dinamikom procesuiranja ratnih zločina nisam zadovoljan”, rekao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
“Neizmjerno sam ponosan da smo danas ovdje s obiteljima koji i dalje traže svoje najbliže, s njima smo u zajednoštvu. Svjedoci ste kolike napore ulažemo da se pronađu nestali. To nam je prioritet svih prioriteta. Poklonimo se danas žrtvama s mislima na njih i njehove obitelji. Neka ovi dani bu du vodilja i putokaz našem narodu. Neka nam ove žrtve budu vodilja za daljnju izgradnju naše domovine”, kazao je ministar branitelja Tomo Medved.
Savjetnik gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, Tomislav Josić, osvrnuo se na to što Dan pada Vukovara znači za njega i kako se osjeća.
“Uvijek tužno i ponosno, sa sjetom se sjetim svih onih koji su živote dali živote da bismo živjeli u domovini i često se pitam je li onakva kakvu smo sanjali”, kazao je Josić.
“Na nama živima je da pokušamo napraviti nešto i da pokušamo napraviti bolju i pravedniju Hrvatsku”, ističe Josić.
Komentirao je i posjet Milorada Pupovca Vukovaru. “Ja vjerujem da je to pametan politički potez, ali mislim da on baš relativizira, znači da pokušava izejdančiti agresora i žrtvu, iako svatko tko oda počast žrtvama zaslužuje poštovanje”, rekao je Josić.
Predsjednički kandidat Zoran Milanović položio je vijenac u Vukovaru.
Od ranoga jutra brojni se građani Hrvatske okupljaju u Vukovaru. U Koloni sjećanja Koloni sjećanja koja kreće ispred vukovarske bolnice, prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, bit će tisuće ljudi.
U večernjim satima (17 sati) niz Dunav će u Vukovaru biti pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona, “Svjetlosna rijeka sjećanja” u spomen na ubijene u nestale branitelje Vukovara.
Bojan Glavašević, sin poginulog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića komentirao je nedavnu odluku o proglašenju današnjega dana blagdanom.
“Sve je počelo s idejom o mjestu posebnog pijeteta, što god to značilo, a završeno je proglašenjem blagdana. Time je propisano da se o Vukovaru uopće ne smije misliti izvan ratnog okvira. O Vukovaru se ne smije misliti na isti način kao o Virovitici ili Bjelovaru, kao o bilo kojem drugom gradu u Hrvatskoj. Uzalud su onda i poticaji i porezne olakšice kada će se u Vukovaru morati poslovati kao u mauzoleju”, rekao je Glavašević za Index.
Oglasio se Bojan Glavašević i na Twitteru.
“Mauzolej je mjesto za mrtve, za žive u mauzoleju nema mjesta. Pretvaranjem Vukovara u mauzolej, krade mu se pravo na život, na budućnost i na sreću. Jer kada svi živi odu, tko će ostati da gradi budućnost, da bude sretan? Tko će ostati da se sjeća žrtve?”, napisao je.
Mauzolej je mjesto za mrtve, za žive u mauzoleju nema mjesta. Pretvaranjem Vukovara u mauzolej, krade mu se pravo na život, na budućnost i na sreću. Jer kada svi živi odu, tko će ostati da gradi budućnost, da bude sretan? Tko će ostati da se sjeća žrtve?https://t.co/UppYiEVekm
— Bojan Glavasevic (@bglavasevic) November 18, 2019
U ponedjeljak, 18. studenoga, na 28. obljetnicu sloma obrane Vukovara, nakon okupljanja pred vukovarskom bolnicom i prigodnog komemorativnog programa (10 sati), sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara (12,30 sati). Misu zadušnicu na groblju će u 13 sati predvoditi biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić.
Tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara stradalo je 2.717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Hrvatska vojska organizirala je nekoliko pokušaja deblokade Vukovara na koji je znalo dnevno padati i do 11.000 bombi, granata i raketa, a među napadima najizloženijim objektima bila je bolnica na koju je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon posljednjeg neuspjelog pokušaja deblokade, 12. i 13. studenoga, skupine branitelja pokušavale su samostalno izaći iz opkoljenog Vukovara i dokopati se slobodnog vinkovačkog područja.
Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.