Jedna od tema oko koje su se Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović najglasnije sukobili u posljednjoj debati uoči predsjedničkih izbora, bilo je pitanje remonta MiG-ova u Ukrajini za vrijeme Milanovićeve vlade. Oboje kandidata imenom i prezimenom spomenuli su umirovljenog vojnog pilota Ivana Selaka, kojeg smo ugostili u Newsroomu.
Bivša predsjednica Ivana Selaka prozvala je da je nadzirao remont u Ukrajini te kazala da je 175 milijuna kuna otišlo u vjetar. Domagoj Novokmet pitao ga je koja je bila njegova uloga u remontu 2012. godine.
“Moja uloga bila je uloga probnog pilota”, kazao je Ivan Selak, a na potpitanje o prozivci Kolinde Grabar-Kitarović da je nadzirao remont, kazao je:
“Besramno laže. Nadzor remonta vrše tehničke službe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Moja zadaća bila je da nakon izvršenog remonta i pregleda naših tehničara, izvršim probne letove. U Ukrajini sam imao 39 probnih letova. Ukupno sam na tim zrakoplovima, ne samo probnima, već i kad su avioni primljeni u upotrebu – a svih 12 je primljeno, svih 12 je dobilo plovidbenu dozvolu, svih 12 je letjelo – na svih 12 ukupno sam napravio 327 letova.”
Nakon remonta, 2015. preuzeto je sedam aviona remontiranih temeljem starih okvira, dok pet preuzetih aviona prethodno nisu bili u vlasništvu Republike Hrvatske.
“Sedam aviona poslano je iz Hrvatske. Imali smo preko 20 aviona, ali mogli smo remontirati samo tih sedam. Čak su Rusi, koje smo pozvali, rekli da kupimo MiG-ove 29 od njih, kako su rekli, nije bilo smisla da produžujemo životni vijek tih sedam aviona. Međutim, moramo znati da tad nije bilo novca, a bilo je to pitanje opstanka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Jedini način, s raspoloživom količinom novca, bio je remont. Moglo se remontirati samo sedam aviona i dokupiti pet.”
Zašto su remontirani avioni bili sastavljeni od različitih komponenata?
Na pitanje da prokomentira tezu Kolinde Grabar-Kitarović da su avioni bili sastavljeni od različitih komponenata, odnosno da su neki natpisi bili “na arapskom, neki na ćirilici”, kazao je:
“To bi trebalo pitati pukovnika Željka Šimića, koji je bio tehnički dio nadzora. Ja mogu dati odgovore iz druge ruke. Kad su on i moji kolege, kojima bezgranično vjerujem jer sam svoj život njima dao u ruke, potpisali i rekli da je avion ispravan, ja sam sjeo i išao na let jer sam im vjerovao. Među nama nikada nije postojalo zrno sumnje je li remont bio dobar ili nije.”
Pojasnio je i zašto su avioni bili sastavljeni od različitih komponenata.
“Imate avion koji je u tom trenutku star 40 godina. Kupili smo još pet jer ih nismo imali, bili su stari pet godina. Znate li što znači remont? Znači da se s aviona skidaju svi dijelovi, da se utvrđuje njihovo stanje, da se popravljaju ili remontiraju, da se vraćaju na avion, ispituju na zemlji i isprobavaju u zraku. Nažalost, za avion MiG 21 ne postoje novi dijelovi, taj avion se ne proizvodi preko 20 godina. Vi dijelove koji se ne mogu remontirati, a za avione stare 40 godina jednostavno postoje dijelovi koje ne možete remontirati, morate tražiti dijelove po svijetu.”
Komentirao je i tvrdnju Kolinde Grabar-KItarović da četiri aviona od ukupno 12 više ne lete.
“Faktički, ti avioni ne lete. Ali lete njihovi dijelovi. Jer je majka svih ratova u zrakoplovstvu održavanje i logistika. Ako ljudi nisu sposobni zadržati ritam logistike, onda kanibaliziraju avione.”
“Nikakvo namještanje nije bilo moguće”
Nakon preuzimanja migova pojavila se afera vezana za način na koji je taj posao obavljen, a završila je u ovom trenutku nepravomoćnom presudom Josipu Čoviću i Ivici Josipoviću.
“Za gospodina Čovića, koji je bio dio ekipe koja je bila u Ukrajini i Rumunjskoj, kazao sam da je, ukoliko presuda postane pravomoćna, sramota hrvatske vojske. Međutim, on je primio novac ne tijekom izvođenja remonta, već, ako je to točno, za navodno pogodovanje odabiru izvođača remonta. Uloga gospodina Čovića u odabiru bila je, primjerice, ravna vašoj ulozi u presudi Haškog suda.
Jako je važno, a što ljudi ne znaju, ali pričaju o namještanju remonta Ukrajini: imao sam priliku biti prisutan na otvaranju ponuda. Prije otvaranja ponuda rečeno je i jednoj i drugoj strani da ponuda koja će imati manju cijenu pobjeđuje. Rečeno im je – imate sat vremena, ponudite svoju cijenu. Onda smo se povukli. Dakle, nikakvo namještanje nije bilo moguće.”
2018. – nabava vojnih aviona od Izraela
“O nabavi F-16 Barack već sam sve rekao. Izrazito sam bio protiv toga. I danas ću ponoviti – neću likovati zato što sam bio u pravu, tužan sam jer smatram da je struka u tom slučaju bila katastrofa. Ne mogu toliko kriviti ministra Damira Krstičevića. Krivim struku.
Vidim smjer kojim ide nabava novog borbenog zrakoplova. Bojim se da je to predstava za narod. Svako borbeno zrakoplovstvo mora imati prioritete. Najmanji prioritet u ovom trenutku je transportni helikopter. Jedina stvar koja nam ne treba ovog trenutka je transportni helikopter, a mi ga u ovom trenutku nabavljamo.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
