Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s predsjednikom Europskog revizorskog suda Klausom-Heiner Lehneom, prije svega o budućem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a te hrvatskoj apsorpciji europskih sredstava, priopćeno je iz vlade.
Na sastanku na kojem je bila i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, Plenković je također predstavio hrvatske prioritete predsjedanja, te izvijestio o planiranim koracima glede uređenja budućih odnosa EU-a i UK nakon brexita, pregovora o novom europskom proračunu, zagrebačkog sastanka na vrhu i Konferencije o budućnosti Europe.
“Na sastanku su posebno razmijenjena mišljenja oko donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za sljedeće proračunsko razdoblje od 2021.-2027., a osvrnulo se i na dosadašnju provedbu projekata te apsorpciju sredstava EU-a u Hrvatskoj”, kaže se u priopćenju.
Plenković je, kako se nastavlja, istaknuo da predstoje zahtjevni pregovori, prije svega između država članica, o čemu će se posebno raspravljati na izvanrednom sastanku Europskog vijeća 20. i 21. veljače.
S predsjednikom @EUauditors Lehneom o prioritetima #EU2020HR, važnosti što skorijeg dogovora o novom #EUbudget te jednostavnijim procedurama za #fondoviEU. Ugovorenost sredstava #EU podigli smo s 9% na 86% te nastavljamo koristiti članstvo u ?? za ravnomjerni razvoj ??. pic.twitter.com/ujlz252sTG
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 3, 2020
Nakon toga Hrvatska će voditi pregovore kroz dijaloge i trijaloge s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o više od 40 zakonskih prijedloga koji čine Višegodišnji financijski okvir.
Naglasivši da je Hrvatska najnovija država članica EU-a, koja trenutno koristi svoju prvu punu financijsku omotnicu, poručio je da je važno što prije postići dogovor o novom VFO kako bi se na vrijeme započelo s ugovaranjem projekata i povlačenjem sredstava.
Podsjetio je kako je od 10,7 milijardi eura, koje su Hrvatskoj na raspolaganju za financijsko razdoblje 2014.- 2020., ukupno ugovoreno 9,2 milijarde odnosno 86 posto alociranih sredstava, dok je na početku mandata ove vlade stopa ugovorenosti iznosila devet posto.
Lehne je istaknuo da se i Europski revizorski sud zalaže za pojednostavljenje procedura, veću fleksibilnost i smanjenje administrativnog opterećenja u provedbi novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a s ciljem što učinkovitijeg korištenja europskih sredstava, dodaje se u priopćenju.
N1 pratite putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad|Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook|Instagram.
N1 pratite putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad|Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook|Instagram.
