Kao reakciju na mađarsku ogradu na granici sa Srbijom i moguće posljedice skretanja ilegalnih imigranata prema hrvatskoj granici, hrvatski ministar unutarnjih poslova, Ranko Ostojić kaže da će sigurno sačuvati hrvatsku granicu.
Ilegalni migranti koji pokušavaju ući u Europsku uniju tzv. balkanskom rutom iz Srbije u puno se većem broju kreću prema Mađarskoj nego prema Hrvatskoj jer je Mađarska u Schengenskoj zoni i jednom kad uđu u nju, više nema graničnih kontrola.
Na Preradovićevom trgu obilježen Svjetski dan izbjeglica
U povodu Svjetskog dana izbjeglica Hrvatski Crveni križ (HCK), UNHCR i Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirali su u četvrtak na zagrebačkom Preradovićevom trgu prigodni program kojim se želi educirati javnost o problematici izbjeglica i njihovoj integraciji u hrvatsko društvo.
Vlada pomaže azilantima u smještaju i integraciji
Okupljene azilante i tražitelje azila, kojih je u Hrvatskoj trenutno 153, posjetio je i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručivši im da hrvatska Vlada poduzima sve kako bi azilantima pomogla u smještaju i integraciji.
Govoreći o problemu prihvata izbjeglica u europskim državama, izrazio je nadu da će situacija i smjernice za svaku državu članicu EU biti jasniji nakon sastanka Europskog vijeća 25. lipnja.
VEZANE VIJESTI
Hrvatska Vlada je i dalje na stajalištu da treba utvrditi točne kriterije o prihvatu izbjeglica. Hrvatska je izrazila svoju spremnost na solidarnost, ne samo u akcijama u Sredozemlju već i u promjeni pravnog okvira koji do sada nije dopuštao da netko tko traži azil u drugoj zemlji bude premješten u Hrvatsku, rekao je Ostojić.
Većina ode iz Hrvatske prije nego dobije azil
Dodao je kako je hrvatska granična policija jedna od rijetkih koja se može pohvaliti da čuva granicu i da je reducirala broj izbjeglica.
U prilog tome naveo je podatak da je u 2013. godini 1300 osoba zatražilo azil, a u prošloj oko 300. No, velika većina njih, oko 75 posto, Hrvatsku napusti i prije nego li postupak dobivanja azila bude završen, rekao je Ostojić.
Prihvatilišta imaju dovoljno kapaciteta, dobro su organizirani smještaj i zdravstvena zaštita, a odnedavno zagrebački Filozofski fakultet održava tečajeve hrvatskog jezika za azilante.
Njihova integracija je vrlo važna, pogotovo za zapošljavanje, pa treba razvijati svijest da se ne treba bojati tih ljudi koji su zbog ratnih zbivanja, progona ili ugnjetavanja morali napustiti svoju zemlju, poručio je Ostojić.
Ubuduće se očekuje nešto više izbjeglica i azilanata
Ravnatelj Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac rekao je da se sustav prihvata izbjeglica i azilanata razvija na svakoj razini te da ih se u budućnosti može očekivati nešto više s obzirom na stanje u Siriji i drugim zemljama na tog području.
Podsjećajući na informaciju da bi Hrvatska po nekim izračunima trebala primiti oko 747 izbjeglica iz Sirije, rekao je da će ta brojka najvjerojatnije biti dvadesetak posto manja.
U programu na Preradovićevom trgu sudjelovali su azilanti, među kojima i Aleksandar koji je svoju domovinu Rusiju prije šest godina morao napustiti jer je kao protestanski svećenik doživljavao razne oblike pritisaka i ugnjetavanja. Došao je sa suprugom i troje djece. Njegova kći, studentica prve godine likovne akademije u Zagrebu, izložila je svoje slikarske radove.
Od 5000 tražitelja azil dobilo njih 150
U Hrvatskoj je od 2004. godine, od kada je na snazi Zakon o azilu, oko 5000 osoba zatražilo azil, a dobilo ga je njih 150. Među azilantima bilo je i djece. Njih 11 je dobilo azil, a danas ih u Hrvatskoj živi troje, koji su odrasli ljudi. Najviše je muškaraca, no ima i žena, obitelji, kao i djece bez roditeljske pratnje.
Od ulaska Hrvatske u EU nešto je manje tražitelja azila. Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, no ipak se te osobe odlučuju otići iz Hrvatske u zemlje u kojima se mogu brže zaposliti ili tamo gdje već imaju nekoga iz obitelji, istaknuli su predstavnici UNHCR-a.
