Da će petak ipak biti neradni dan zbog spajanja vikenda s Danom nezavisnosti, čime će školarci i prosvjetari dobiti jesenski mini odmor od nastave, odlučila je polovica od 25 anketiranih osnovnih i srednjih škola u Zagrebu.
Brojem škola koje ne rade iznenađeni su i u Ministarstvu obrazovanja, s obzirom na izračun prema kojem su nastavnici nedavnim štrajkom izgubili više od 150 tisuća nastavnih sati koje bi trebalo odraditi.
No, da nije bilo štrajka, petak bi bio neradni u još većem broju škola.
‘Prije štrajka planirali smo Dan nezavisnosti spojiti s vikendom, no ipak smo odlučili da petak bude radni dan da ne bismo morali i to odrađivati. U slučaju da su roditelji isplanirali produljeni vikend, plan im nećemo ometati i opravdat ćemo izostanke’, kaže Marica Nemet, ravnateljica Osnovne škole “Marin Držić”.
Zanimljiva su i tumačenja pojma nenastavnog dana među ravnateljima. Oni koji im nisu vični uzimati pozivaju se na ministrovu odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora. U njoj se navodi da škole mogu planirati nenastavni dan za školske priredbe, natjecanja, dan škole, općine, grada i dan župe. Drugi se pak pozivaju na poznato mišljenje prosvjetne inspekcije prema kojem su spajanja jednako nepopularna kao i rad subotom.
Temeljno je, međutim, nenastavne dane unaprijed predvidjeti godišnjim programom rada. Ako škola ne uvrsti nenastavni dan u plan, nego odluku donese ad hoc, može biti novčano kažnjena. Takvih slučajeva, neslužbeno potvrđuju Jutarnjem listu u prosvjetnoj inspekciji, ipak nisu imali.