Zašto SAD Hrvatsku smatra svojim ključnim saveznikom u jugoistočnoj Europi samo za N1, u ekskluzivnom intervjuu na nosaču zrakoplova USS Harry Truman govorila je američka veleposlanica Julieta Valls Noyes.

Gospođo veleposlanice, nedavno smo razgovarali, prilikom posjeta potpredsjednika SAD-a, gospodina Bidena Hrvatskoj. Što je najvažniji dio te posjete Hrvatskoj, nakon razgovora s političarima iz Hrvatske i regije?

“Bio je to izuzetan posjet. Potpredsjednik je je održao niz bilateralnih sastanaka s ključnim ljudima iz Hrvatske, no na Brdu- Brijuni mogao se upoznati s kontekstom događanja u regiji i razgovarati s vodećim političarima iz regije o važnosti euroatlatnskih integracija, razgovarati o njihovim idejama i ciljevima važnim za SAD i za regiju, poput investicija u infrastrukturu, energetiku, sigurnost. Doista je to bio odličan posjet, i potpredsjednik mi je rekao, prije odlaska u SAD, da je bio mnogo puta u ovim krajevima, no ovaj put je sastanak bio izuetno uspješan i konstruktivan i ovaj posjet smatra najuspješnijim do sada.”

Živimo u teška vremena, suočeni smo s terorizmom, najvećom opasnosti za cijeli svijet danas. Kako ste vremena i važnosti tijekom razgovora posvetili temi sigurnosti u ovom dijelu Europe?

“Sigurnost je prioritet u svim zemljama svijeta, i moramo na tome raditi zajedno, SAD i Hrvatska imaju i zajedničke intereste i zajedničke vrijednosti, zato nastojimo surađivati s našim parterima u NATO-, sa zemljama iz regije, kao jedinstvena cijelina pomoći i zemljama iz kojih dolazi terorizam. Predsjednik Obama, nedavno je u svom govoru naglasio važnost suradnje u borbi protiv terorizma i očuvanju naših vrijednosti u nastojanju da održimo sigurnost. Sretni smo što je i Hrvatska naš partner u tim nastojanjima.”

Koja je osnova vojne suradnje SAD-a i Hrvatske?

“Hrvatska i SAD odlično surađuju, što dokazuje i posjet broda USS Harry Truman. Naši vojnici ravnopravno surađuju s hrvatskim vojnicima u Afganistanu još od 2003. godine i zahvalni smo što je Hrvatska tamo prisutna. Hrvatska pruža i vrhunsku potporu K-forovim snagama na Kosovu, doprinosi mirovnim misijama UN-a i Europske unije širom svijeta i sretna sam što mogu naglasiti da su naši vojni odnosti izutzetno snažni i dobri, bilateralno gledano u kontekstu NATO-a ili Europske unije i Ujedinjenih nacija.”

A kakvi su politički odnosi između SAD-a i Hrvatske? Tijekom ratnih i poslijeratnih zbivanja u nastojanjima da se održi mir nisu bili na zavidnoj razini. Koja je osnova današnjih odnosa između Hrvatske i SAD-a?

Odnosi između Hrvatske i SAD-a su odlični! Potpredsjednik SAD-a ne posjećuje države s kojima nemamo vrlo snažne odnose. Dinamika, vrijeme i sadržaj naših odnosa je vrlo važan zaista, i bavimo se zajedničkom sigurnosti, napretkom i borimo se za zajedničke vrijednosti u regiji i izvan nje, razgovaramo o gospodarstvu, o energetici. Imamo mnogo zajedničkih tema. I mislim da posjet potpredsjednika Bidena i broda Harry Truman dokazuju koliko je odnos snažan.  Mislimo da je Hrvatska pravi saveznik SAD-a danas u ovom dijelu Europe. Što to znači za vas kao veleposlanicu SAD-a u Hrvatskoj.

Ja sam oduševljena što sam veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj, to je velika čast. Ja i moja obitelj se ovdje osjećamo izuzetno dobrodošli. Partnerstvo naših zemalja je zaista važno, imamo iste interese i vrijednosti . Govorili smo o vojnoj suradnji no tu je i gospodarska suradnja. Postoji mogućnost produbljenja odnosa putem transatlantskog trgovinskog ugovora i investicijskog partnerstva. Naročito na području energetike. Zahvalni smo predsjednici Grabar-Kitarović i predsjedniku Slovenije, Pahoru za organizaciju sastanka na vrhu Brdo Brijuni i na pozivu potpretsjedniku Bidenu na razgovor o regionalnim pitanjima. Postoje brojna i važna pitanja na kojima sada radimo i zaista se osjećam počašćenom što sam veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj baš sada.

Kako Hrvatska doista izgleda u očima vanjske politike SAD-a danas?

“Mislim da smo o tome dosta govorili, a samo bacite pogled preko luke i vidjet ćete ljepotu Splita, koji postaje sve važnije odredište američkih turista. Ova regija postaje i gospodarski sve važnijom, s potencijalima da postane energetsko središte regije. Naročito može poslužiti kao model ostalim državama u regiji u pogledu euroatlantskih integracija. Posljednji put kad je američki nosač aviona posjetio Hrvatsku, Hrvatska nije bila članica NATO-a niti Europske unije. Pogledajte koliko ste napredovali u ovih devet kratkih godina. I ponavljam Hrvatska ovdje igra važnu ulogu i zato sam stretna što sam u ovom trenutku ovdje.”

Izgleda li sada svijet složenijim nego što je bio prije pet ili deset godina? I zašto?

“Da svijet je složeno mjesto. Suočeni smo s brojnim izazovima i rizicima koji prijete našim vrijednostima, no istovremeno imamo snažna partnerstva i dobre odnose i sretni smo što nam je Hrvatska partner i što možemo surađivati i nositi se s tim izazovima našoj sigurnosti, dobrobiti. Naši dobri odnosi donose nam prilike za gospodarski rast, postoje mnoga područja otvorena za suradnju. Da živimo u složenom svijetu, ali imamo i dobre prijatelje na koje se možemo osloniti.”

Mnogi kažu da je politika SAD-a doživjela neuspjeh u zemljama poput Sirije, Iraka i Afganistana. Slažete li se s tom izjavom?

Ne, uopće se ne slažem. Situacija u Siriji jest složena, no imamo vrlo jasan i precizan pristup situaciji u toj zemlji, a to je boriti se protiv opasnosti koju donosi ISIL/DAESH, pružati humanitarnu pomoć i u tome je Hrvatska izuzetno dobro reagirala u pomoći i rješavanju izbjegličke krize. A potrebno je pronaći i političko rješenje koje će istovremeno maknuti Assada iz Sirije i uspostaviti vojno primirje. Da, situacija u Siriji je složena, no nikako nije beznadna. Imamo plan, surađujemo sa saveznicima i partnerima iz koalicije koja se bori protiv ISIL-, s Ujedinjenim narodima na uspostavi političkih procesa. Što se tiče situacije u Afganisatanu, da također je složena ali surađujemo s partnerima i mislim da postoji nada. A ako nismo trenutno riješili problem, to nije znak neuspjeha, već da nam je potrebno malo više vremena kako bismo uspjeli.

Ova situacija, koja je zaista teška i složena, postaje li još zamršenijom prisustvom ruske strane u Siriji?

Radimo s Rusijom, razgovaramo s Rusijom o situaciji u Siriji. Predsjednik Obama se susreo nekoliko puta s gospodinom Putinom tijekom proteklih nekoliko mjeseci. Na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i na sastanku na vrhu G20 u Turskoj. Državni tajnik Kerry razgovara vrlo često s ruskim ministrom Lavrovom i baš se susreo s njim prije nekoliko dana.  Rado bismo dobili podršku Rusije u ovim političkim aktivnostima. Drago nam je da su se napokon složili da Assad mora otići. I dalje surađujemo s našim koalicijskim partnerima u borbi pritiv ISIL-a u borbi protiv terorizma i nastojimo pronaći i političko rješenje. Surađujeno i s partnerima na rješavanju humanitarnog problema koji je izravna posljedica postupaka gospodina Assada i ISIL-a. Da, sve je ovo složeno ali zajedničkim radom vjerujemo da možemo doći do boljeg rješenja.

Čuli smo nedavno od mnogih, napose francuskog predsjedinak Hollandea da ISIL treba uništiti. Postoji li mogućnost da se samo vojnim aktivnostima, samo zračnim udarima riješi problem u Siriji, bez slanja kopnene vojske?

“Situacija u Siriji zahtjeva udare iz zraka i u tome smo do sada bili vrlo učinkoviti i smanjili smo područja pod kontrolom ISIL-a, a snage koje se bore protiv ISIL-a su uspjele povratiti mnogo teritorija kojim je prethodno preuzeo ISIL. No, ovaj pristup je višestran, zahtijeva i postavljanje financijskih barijera i sprječavanje financiranja ISIL-a, postavili smo i međunarodne sankcije, zračnim udarima uništavamo njihove izvore prihoda i borimo se protiv njihove ideoligije na internetu.

Radimo s obiteljima onih koji se bore na strani ISIL-a. Ali postoje i kopnene snage u Siriji, lokalne snage u Siriji i Iraku koje se bore protiv ISIL-a. SAD obučava i naoružava te borce i vidimo već rezultate na terenu. Dakle ne radi se ovdje samo o udarima iz zraka, ovo je doista sveobuhvatna aktivnost koja zahtijeva zračne napade, kopnene operacije, financiranje, borbu protiv ideologije, ali i pomaganje ljudima koji su izloženi ISIL-ovom teroru, pomoć tim zajednicama u osiguranju pitke vode i struje. To je vrlo kompleksan i složen pristup no pomaci na bolje su vidljivi.”

Suočeni smo s vjerojatno najvećom izbjegličkom krizom u Europi od 2. svjetskog rata. Više od 500 000 ljudi je prošlo kroz Hrvatsku, na putu u sigurnost u zapadnoj Europi. Kako pomoći tim ljidima, kako može Hrvatska i svijet pomoći tim ljudima koji bježe iz Sirije, Iraka i Afganistana?

“Ono što već sad Hrvatska radi je izuzetno korisno, registrirate ljude na ulasku u zemlju, pratite njihov prolazak kroz državu i osiguravate im siguran prolaz istovremeno pružajući humanitarnu i liječničku pomoć, dajete im hranu i prijevoz na putu do njihovog odredišta u zapadnoj Europi. Činite već vrlo mnogo. No, rekla bih da je najvažnije, u razrješenju izbjegličke krize moramo prvo pronaći odgovor na krizu koja je i zazvala izbjegličku krizu i razloge zašto ljudi napuštaju svoju zemlju. Ljudi ne odlaze iz svoje zemlje bez razloga, oni bježe od užasne represije i okrutnosti ISILa i predsjednika Assada. Na tome moramo zajednički raditi. I moramo pružiti humanitarnu pomoć ljudima u zbijegu. Ponosna sam što SAD najviše pomažu u pružanju humanitarne pomoći – donirali smo više od 4.5 milijardi američkih dolara. Dobro je i što Europska unija surađuje s Turskom koja već duže vremena pruža utočište brojnim izbjeglicama. Situacija je vrlo složena i Hrvatska je odigrala vrlo važnu ulogu, a svi mi moramo i dalje surađivati kako bismo pomogli ljudima koji bježe iz svojih zemalja.”

Europska unija je također suočena sa mnogim izazovima u svojoj biti. Otvorene granice i Schengenski sporazum više ne postoje praktički, od kada mnoge države EU zatvaraju granice i postavljaju bodljikavu žicu. Kako vam sad izgleda EU i ideja otvorene Europe? Jesmo li ugrozili tu ideju slobodne Europe bez granica?

“I to je složeno pitanje, kao mnoga o kojima smo razgovarali. Vjerujemo da svaka država ima pravo zaštiti svoje granice i svoje građane, no ova izbjeglička kriza ne utječe samo na jednu državu i SAD snažno podržava koordinirano i sveobuhvatno rješenje koje zahtijeva dijalog među zemljama koje se nalaze na izbjegličkom putu ali i dijalog sa zemljama iz kojih izgbjeglice dolaze – Sirije, Iraka, Afganistana, ili zemalja koje pružaju utočište tim izbjeglicama već nekoliko godina – Turska i Jordan. Ova situacija zahtijeva dijalog i raspravu i dobro surađjujemo sa svojim partnerima u EU i potičemo ih da nađu zajedničko rješenje.”

Mnogi se građani Europe pitaju postoji li razlog za zabrinost zbog transatlanstskog gospodarskog sporazuma između SAD-a i EU. Što mislite o tome?

“Mislim da bi trebali oduševljeno prihvatiti ovaj sporazum koji će stvoriti najveće i najnajprednije tržište na svijetu sa 800 milijuna potrošača; potaknut će gospodarski rast, otvoriti nova radna mjesta, potaknuti inovacije. Od njega će najviše imati koristi mala i srednja poduzeća jer velike tvrtke već surađuju. Donosi velile prilike državama poput Hrvatske koja može izvoziti mnogo više u SAD . Dakle donosi mnoge nove prilike. Postoji zabrinutost od pada standarda, no ne postoji razlog za takvu bojazan jer predsjednik Obama nikad ne bi potpisao ugovor koji je podržava sandarde koje očekuju i SAD i EU – zaštitu radničkih prava, okolišta, zdravlja… Ovaj sporazum je izuzetno velika, generacijska prilika i ljudi u EU je moraju prepoznati i prihvatiti.

Mnogi se s nestrpljenjem pitaju kad će SAD ukinuti vize za građane Hrvatske – kad ćemo moći putovati u SAD bez vize?

“Nadam se da sam ja veleposlanica SAD-a koja će poželjeti dobrodošlici Hrvatima u SAD bez viza. No Hrvatska mora zadovoljiti uvjete koje je postavio kongres SAD-a. Za sada je broj odbijenih viza za ulazak u SAD još uvijek prevelik, no kako se gospodarska situacija u zemlji poboljšava, kako raste broj zaposlenih u Hrvatskoj – nadam se da će Hrvatska ući u bezvizni režim u neposrednoj budućnosti.”

Postoji li mogućnost susreta na najvišoj razini, predsjednika SAD i predsjednice Hrvatske?

“Predsjednik Obama je bio vrlo zadovoljan razgovorima s predsjednicom Grabar Kitarović na općoj skupštini UN-a. Za sada nemamo u planu sastanak na toj razini, ali imamo mnoštvo susreta na najvišoj razini, kao na primjer dolazak potpredsjednika Bidena i imali smo nekoliko članova Kongresa SAD-a u posjetu Hrvatskoj u ovih nekoliko mjeseci mog veleposlaništva u Hrvatskoj, pa možete očekivati i nastavak aktivnosti na najvišoj razini i u nadolazećim mjesecima.”

Već ste neko vrijeme u Hrvatskoj. Što vam je do sada predstavljalo najveći izazov?

“Mislim da mi je najveći izazov i uspjeh bio što se nisam udebljala tijekom svog kratkog boravka u Hrvatskoj, jer hrana je zaista ukusna, hrvatska vina su odlična, a svi su izuzetno gostoljubivi, pa sam zaista sretna što mi još uvijek pristaje isti konfekcijski broj odjeće.”

Pogledajte cijeli intervju:

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.