Odluke Ustavnog i Vrhovnog suda kojima su ukinute ranije presude nižih sudova - poput dvije korupcijske bivšem premijeru Ivi Sanaderu, ali i stav ustavnih sudaca da zagrebački gradonačelnik Milan Bandić može obavljati svoju dužnost unatoč sumnjama da je vukao poteze na štetu grada kojim upravlja - obilježile su pravosuđe u 2015.
Zajedno sa Sanaderom tereta nepravomoćne presude u slučaju Fimi media oslobođen je i HDZ kada je Vrhovni sud 30. rujna od zagrebačkog Županijskog suda zatražio novo suđenje u aferi u kojoj su bivši premijer i njegova nekadašnja stranka osuđeni za izvlačenje najmanje 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki.
Prvo suđenje Sanaderu i HDZ-u proglašeno nepravičnim
Vrhovni je sud ukinuo presudu uz glavni argument da je optuženim bivšim HDZ-ovim dužnosnicima, ali i stranci, u prvom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Sanader po mišljenju Vrhovnog suda na prvom suđenju, među ostalim, nije mogao ispitati sve svjedoke koje je planirao kao ni suokrivljenike koji su priznali Uskokove optužbe, a nakon iznošenja obrane, u kojoj su ga ozbiljno teretili, nisu željeli odgovarati na pitanja bivšeg premijera i njegovih odvjetnika.
Iako je Vrhovni sud u toj odluci zaključio da se Sanader u ponovljenom suđenju treba braniti sa slobode, ali uz jamčevinu koja bi otklonila mogućnost bijega u koji se bivši premijer dao nakon pokretanja ovog antikorupcijskog postupka krajem 2010. konačan rasplet događaja odredio je Ustavni sud.
Tijelo što već godinama radi s 12 umjesto 13 ustavnih sudaca zaključio je 24. studenoga da argumenti Vrhovnog suda za produljenje istražnog zatvora Sanaderu u slučaju Fimi media nisu dostatni ni relevantni da bi opravdali bojazan od Sanaderova bijega “do stupnja da mu je u rujnu 2015. bilo potrebno ponovo oduzeti slobodu”.
Sanader je tako dan kasnije pušten iz Remetinca, a s obzirom da mu je Ustavni sud ranije ukinuo i presudu u slučajevima Hypo i Ina-MOL 2015. je ispratio bez ijedne pravomoćne ili nepravomoćne presude. Još mu se sudi jedino u slučaju Planinska gdje također odgovara za korupcijske optužbe na štetu državnog proračuna.
Ustavni sud na meti stručnjaka i javnosti
Upravo je ukidanje prve presude Sanaderu za primanje mita od mađarskog MOL-a, ali i ratno profiterstvo u slučaju Hypo, izazvalo niz kritika u medijima, ali i među profesorima pravnih znanosti koji su tvrdili da je Ustavni sud izigrao ustavne promjene što su propisale nezastarjevanje ratnog profiterstva.
Kao ključne propuste u ukinutim presudama Ustavni je sud istaknuo da niži sudovi nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen zbog ratnog profiterstva te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona, dok u slučaju primanja mita od mađarskog MOL-a nije kvalitetno obrazloženo Sanaderovo svojstvo “službene osobe”, kao ni ocjena da su ugovori koje je Vlada sklopila s MOL-om protivni interesima Republike Hrvatske.
Svojom odlukom Ustavni je sud ukinuo pravomoćnu presudu iz lipnja prošle godine kojom je Sanader u slučaju Hypo i Ina-MOL osuđen na osam i pol godina zatvora, ali i prvostupanjsku presudu na 10 godina koju je u studenom 2012. donio zagrebački Županijski sud koji će Sanaderu ponovno suditi za ista nedjela. No, sa Sanaderom bi u novom suđenju na optuženičkoj klupi trebao sjediti i šef MOL-a Zsolt Hernadi. On je ranije, uz pomoć svoje države, uspješno ignorirao hrvatske optužbe da je potplatio bivšeg premijera koji mu je zauzvrat prepustio upravljačka prava u Ini.
Osudu dijela stručne javnosti izazvala je i odluka da se gradonačelnik Bandić može sa slobode braniti od optužbi za korupciju i to na istoj dužnosti na kojoj je, prema sumnjama Uskoka, grad oštetio za najmanje 20 milijuna kuna.
Iako je formalnu odluku 13. travnja objavilo izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda njen je temelj u odluci Ustavnog suda kojom je Bandić pušten na slobodu u istrazi afere Agram, a cijeli je zamršeni postupak tada vraćen u stadij u kojem je vijeće moralo ponovo razmatrati ranije izrečene mjere opreza. U aferi Agram Uskok je 11. prosinca u konačnici podigao optužnicu kojom Bandića i njegove suradnike tereti za štetu gradu i državi od najmanje 20 milijuna kuna. Prvu optužnicu kojom ga je Uskok teretio za pogodovanje udruzi “U ime obitelji” zagrebački je sud u srpnju odbacio kao neosnovanu.
Oslobodili i Glavaša, ustavna sutkinja ‘uhvaćena’ s Mamićem
Još na samom početku 2015. Ustavni sud odlučio je i o sudbini još jednog moćnog lokalnog političara. U siječnju je ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda u slučajevima ‘garaža’ i ‘selotejp’, od osam godina zatvora, temeljem koje je Branimir Glavaš u Mostaru služio zatvorsku kaznu. Na snazi je tako ostala presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora pa je Glavaš nakon povratka u Hrvatsku vraćen u istražni zatvor novom odlukom Vrhovnog suda koju je ponovno djelomično ukinuo Ustavni sud.
Nakon 26 dana Remetinca i zatvorske bolnice, gdje je bio zbog štrajka glađu, na slobodu ga je 31. ožujka pustilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda koje je pojasnilo da se vodilo ranijim stavovima Ustavnog suda, ali i činjenicom da bi, u slučaju da je Glavaš ostao na izdržavanju kazne u Mostaru, još 18. ožujka bio pušten na uvjetni otpust.
Pravosudnu 2015. obilježila su i dva uhićenja najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa, Zdravka Mamića, koji je uz sumnje da je iz nogometnog kluba Dinamo izvukao preko 200 milijuna kuna pod tajnim mjerama bio i zbog sumnje da s ustavnom sutkinjom Slavicom Banić dogovara rušenje dijelova Zakona o sportu.
Nova Uskokova istraga protiv Mamića, koji je još u srpnju osumnjičen za više od sto milijuna kuna izvučenih iz Dinama, pokrenuta je u studenome kao rezultat poreznog nadzora kojim je utvrđeno da je Dinamov novac kod Mamića i njegovih suradnika, uglavnom članova obitelji, dolazio preko inozemnih off shore tvrtki.
Optužnice o kojima će sudovi odlučivati 2016.
U 2015. podignuta je i prva optužnica zbog nezakonitosti u predstečajnoj nagodbi protiv zadarskog poduzetnika Rene Sinovčića i njegovih navodnih suradnika, a korupcijske optužnice, koje sud još nije potvrdio, podignute su i protiv bivše SDP-ove županice Marine Lovrić Merzel, dubrovačkog gradonačelnika Andre Vlahušića te zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete.
U drugom kraku afere Remorker četvero suoptuženika bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića je 25. studenoga na sjednici optužnog vijeća priznalo nedjela te su osuđeni nakon nagodbe s Uskokom.
Ključni akteri afere Remorker – vlasnik istoimene češke tvrtke Igor Premilovac, koji je prvi progovorio o cijelom slučaju, te marketinški stručnjak Davor Komerički koji je Vidoševića povezao s lancem izvlačenja novca iz HGK, zatvorsku će kaznu od godinu dana pretvoriti u rad za opće dobro. Premilovac državi mora platiti i 2,9 milijuna kuna koliko je, prema nagodbi, bila njegova provizija od novca kojega je podizao preko inozemnih računa i opranog vraćao u Hrvatsku. O osnovanosti optužnice za Vidoševića i ostale odlučivat će se tijekom 2016.
