Bi li Trump vojno zauzeo Grenland? Avdagić: "Da misli ratovati s Europom ne bi je tjerao da se naoružava"

Trumpov interes za Grenland datira još iz njegova prvog mandata kada je često spominjao kako treba istražiti mogućnosti američkog preuzimanja tog strateški važnog i vrijednim mineralima bogatog arktičkog teritorija. Pred kraj svoga prvog mandata, 2019. godine čak je ponudio otkup Grenlanda, ali mu je otamo odgovoreno da nije na prodaju.

Ovoga puta osim otkupa ili uzimanja u stoljetni najam, Trump govori kako nije isključena ni vojna opcija jer "Grenland je ključan za sigurnost SAD-a" pa je bolje da bude u posjedu SAD-a nego Rusije ili Kine od kojih ga Danci ne bi mogli obraniti.

"Nema političku potporu za to"

S druge strane, Trumpove aspiracije na Grenland u samom SAD-u ne uživaju veliku podršku. Prema prošlotjednoj anketi koju je agencija Ipsos provela za Reuters, tek 17 posto Amerikanaca odobrava Trumpov plan prisvajanja Grenlanda. Otpor tomu velik je i unutar Republikanske stranke pa eventualnu upotrebu vojne sile ne odobrava šest od deset republikanaca kao i devet od deset demokrata.

Budući da je Trump naumio na bilo koji način dobiti Grenland za SAD, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića bi li ovaj za to dobio potrebnu političku podršku u SAD-u.

"On nema potporu ni među glasačima, a mislim da ne bi imao ni političku potporu. Proširenje teritorija SAD-a trebao bi prihvatiti Kongres, a ne vidim naznake da bi sadašnji saziv bio spreman prihvatiti nasilno oduzimanje. Kada bi u pitanju bio miran transfer Grenlanda, onda da, ali mislim kako opcija da sami Grenlanđani pristanu na to nikad nije bila udaljenija."

Korelacija između Grenlanda i Paname

I vojnu opciju Avdagić smatra udaljenom.

"Bez obzira na sve, mislim da vojna invazija na Grenland u ovom trenutku nije nešto o čemu se treba ozbiljno razgovarati. Prema obrambenom sporazumu iz 2004. koji su potpisali Danska, SAD i Grenland, procedura za dolazak američke vojske i otvaranje novih vojnih baza su konzultacije sve tri strane. U suprotnom bi već 100 tisuća američkih vojnika bilo na putu tamo", smatra.

Ipak kaže kako Trumpova argumentacija o američkoj potrebi za Grenlandom nije posve isprazna.

"Prvo, Grenland nije dio Europske unije. Drugo, Grenlanđani imaju pravo proglasiti samostalnost. I treće, godinama unatrag koketirali su s Kinom o velikim ulaganjima. Stavimo li stvari u tu perspektivu, onda to može biti zabrinjavajuće za SAD koji je ranije već zaustavio neka kineska ulaganja na Grenlandu. Pritom postoji korelacija s Panamom. Panama je bila tema kada je Trump govorio da će SAD ponovno preuzeti Panamski kanal zbog kineske ugroze sve dok Panama nije to sama riješila praktički odbacujući Kinu kao svoga partnera."

"Europa trebala drugačije poslati poruku Trumpu"

Avdagić također smatra kako Europa nije trebala slanjem čak i simboličnog broja vojnika na Grenland slati poruku Trumpu.

"Umjesto toga trebala je reći da ondje šalje izvidnicu kako bi ojačala zaštitu otoka jer to od nje traže američki partneri, a nakon toga slijedi uspostava vojne misije. Ako se može imati ojačan prednji blok NATO-a u istočnoj Europi, gdje su prisutni i Amerikanci, zašto ne bi takva misija bila i na Grenlandu? A Trump bi nakon toga mogao reći da je natjerao Europu da se isprsi i da su tenzije skinute sa stola", kazao je naš sugovornik.

Nedvojbeno je, kaže Avdagić, da je Trump po pitanju Grenlanda trebao nastupiti suptilnije, a ne agresivno prijeteći vojskom i nametanjem carina.

"Moramo uzeti u obzir da je on obično nezadovoljan brzinom kojom se stvari rješavaju i živciraju ga diplomatske prepiske. Osim toga, vjerojatno želi doznati kontrolira li u potpunosti svoje ljude u Kongresu i Senatu. Pa kad prezentira nekakvu mogućnost poput ove o Grenlandu, onda promatra tko se s time ne slaže. I to su vjerojatno oni koje neće podržati na 'midterm' izborima (u studenome, za Kongres i trećinu Senata, nap.a.) nego će unutar Republikanske stranke i MAGA pokreta tražiti druge kandidate umjesto njih."

Smiješno je ismijavati dansku vojsku

Napominje i da Trump poseže za nekim mogućnostima kojih su se mnogi prijašnji američki predsjednici libili.

"Puno toga sličnog kao i on njegovi su prethodnici tražili od europskih saveznika iza zatvorenih vrata ili koristeći diplomatski rječnik. Uostalom, Barack Obama je prvi postavio uvjet europskim državama za izdvajanjem za obranu 2 posto BDP-a tražeći da preuzmu sigurnost u svoje ruke, što su činile nevoljko. U tom smislu Trump je apsolutno u pravu. Činjenica je da Europa mora jačati svoju obranu. Da SAD misli ratovati s Europom, onda je sigurno ne bi tjerao da bude što spremnija za rat. To nisu poruke mrzitelja Europe. Imamo, doduše, izjave (američkog potpredsjednika) JD Vancea koje Europljanima ne leže dobro, ali i u njima ima stvari o kojima treba razmišljati i raspravljati", kaže Avdagić.

No ima poruka upućenih iz SAD-a Europi koje, kaže Avdagić, nemaju smisla. Primjerice, ismijavanje danske vojske.

"Ta je vojska bila u misijama, i to borbenima, u Afganistanu i u Iraku. Njihovi vojnici su tamo ginuli. Danska je to učinila zbog partnerstva s Amerikom. Osim toga, danska vojna oprema je impresivna. Ne brane se saonicama koje vuku haskiji, kako to ismijava Trump. Danska je jedan od ozbiljnijih kupaca američke zrakoplovne tehnologije. Također nije u redu govoriti i da Europa nema vojnu snagu. Gledajući iz američke perspektive pojedine zemlje nemaju puno. Hrvatska ima svega 12 borbenih zrakoplova. No kada se sve te rascjepkane brojke gledaju u cjelini, onda se vidi koliko je impresivna borbena moć EU-a."

"Odnos Europe i SAD-a više neće biti isti"

Na kraju Avdagić ističe kako Trumpov vokabular definitivno zabrinjava.

"Kada ga čujemo kako govori o Grenlandu, to zvuči kao kad službeni Peking govori o Tajvanu: to je naše i bit će naše. No s tim se treba nositi na ispravan način i vrijeme je da Europa redefinira dugoročni odnos s svojom prekoatlantskom sestrom jer tko god bude predsjednik nakon Trumpa, odnosi više neće biti isti. Čak se i nakon njegovog prvog mandata osjetilo lagano zahlađenje odnosa, bez obzira na to što je došao Joe Biden i što su svi mislili kako nema šanse da se Trump vrati."