Portal Politico objavio je u srijedu članak koji se bavi zastupnicima u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta, osobito onima koji su se na bilo koji način ogriješili o propisana pravila ponašanja.

U članku naslovljenom “Crna knjiga Europskog parlamenta” Politico je nabrojao crne ovce među zastupnicima iz sadašnjeg saziva koji je počeo sa zasjedanjem u srpnju 2019. godine.

U tih 30 mjeseci, samo 13 od ukupno 705 zastupnika je zbog nepriličnog ponašanja bilo službeno kažnjeno. O meritumu nečijeg prijestupa obično odlučuju parlamentarni odbori, a kazne izriče Predsjednik parlamenta, što znači da je sve dolje popisane kazne odmjerio bivši talijanski novinar i socijaldemokratski političar David Sassoli, koji je na toj funkciji bio sve do svoje smrti 11. siječnja 2021.

Po težini kazne koju su zaradili, ovo je top lista ‘nestašnih’ europarlamentaraca:

1. Monica Semedo, zastupnica luksemburške Demokratske stranke, našla se pod istragom zbog optužbi za zlostavljanje vlastitog osoblja. Nakon istrage koja je trajala 10 mjeseci, napravljen je izvještaj na 100 stranica, koji je detaljno nabrojao “bezbrojne uvrede, agresivno ponašanje, zastrašivanje i napade” kojima je Semedo častila svoje zaposlenike.

Parlamentarni odbor je to nazvao psihološkim zlostavljanjem, a za kaznu je dobila djelomičnu suspenziju parlamentarnih aktivnosti na 15 dana, a ostala je i bez parlamentarne dnevnice koja za takav period može iznositi do €4,860.

2. Angelo Ciocca, zastupnik talijanske desnice, je u listopadu 2019. napravio incident tijekom debate o turskoj vojnoj intervenciji u Siriji. Ciocca je mahao bombonijerom za koju je tvrdio da ih je turska vlada poklonila zastupnicima. Zatim je istrčao iz klupe i bacio bombonijeru na pod usred rasprave pred svim kolegama. Ciocca je kažnjen suspenzijom na 5 dana, te je ostao bez dnevnice na 10 dana, što iznosi do €3,240.

3. Ioannis Lagos, grčki zastupnik neonacista i osnivač ultranacionalističke stranke Zlatna zora, u siječnju 2020. je na govornici tijekom rasprave o migrantima izvadio i poderao papir sa slikom turske zastave. Kažnjen je sa suspenzijom na 4 dana i uskraćivanjem dnevnice za 7 dana, ili maksimalno €2,268.

4. Iannis Lagos, drugi put. Osam mjeseci nakon prvog incidenta, Lagos je s govornice pozvao na protjerivanje ilegalnih migranata i nevladinih organizacija iz kampa na otoku Lezbosu, te optužio humanitarne organizacija za “poticanje ustanka i revolucije” u kampu. Opet je kažnjen suspenzijom na 4 dana i uskraćivanjem dnevnice za 7 dana, ili maksimalno €2,268.

Ali Lagos je kasnije imao i većih problema, kad je uhapšen u travnju 2021. nakon što ga je sud u Grčkoj osudio za vođenje kriminalne organizacije na 13 godina u zatvoru.

5. Ivan Vilibor Sinčić, hrvatski zastupnik kojeg Politico opisuje kao “nezavisnog političara i člana hrvatskog skvoterskog pokreta.” U rujnu 2020., dok je držao govor o siromaštvu u kojem je zagovarao koncept univerzalnog temeljnog dohotka, Sinčić se ničim izazvan počeo svlačiti. Dok je objašnjavao kako europljanima prijeti bankrot u kojem će “ostati bez svega”, Sinčić je tako prvo svukao jaknu, a potom ostao i bez hlača.

Parlamentarci nisu bili impresionirani Sinčićevim performansom, pa je zbog “isticanja natpisa i nepriličnog oblačenja” kažnjen suspenzijom na 7 dana, uskratom dnevnice na 2 dana (do €648). Zgroženi europarlamentarci su mu i na mjesec dana zabranili da predstavlja Europski parlament na službenim putovanjima.

6. Pobunjenici protiv Covid potvrda

Šest zastupnika je kažnjeno u prosincu 2021. jer su odbili pokazati Covid certifikate prilikom dolaska u zgradu Europskog parlamenta. Radi se o raznolikoj skupini iz stranaka sa cijelog političkog spektra i iz raznih država – Irske, Njemačke, Litve i Rumunjske, a među njima se našao i naše gore list Mislav Kolakušić.

Njihov prijestup se okarakterizirao kao “ometanje rada parlamenta” i “sigurnosnih mjera,” a kazne koje je Predsjednik parlamenta David Sassoli odmjerio šestorki su uglavnom bile simbolične – Kolakušić je prošao samo s uskratom dnevnice na 2 dana (do €648).

Kolakušić i Sinčić i “najveći luzeri”

No tu ne prestaju ‘impresivna postignuća’ Mislava Kolakušića.

U drugom članku Politica koji analizira rad zastupnika po raznim kriterijima, bivši sudac koji sebe opisuje kao “neovisni aktivist koji se bori za vladavinu prava i borac protiv korupcije” čini se da je u svojoj borbi usamljeniji od drugih, jer se ističe po rekordno niskom postotku glasova za bilo koji prijedlog koji je na kraju podržala većina parlamentaraca.

Po statistikama koje je prikupio Politico, u samo 14.8% slučajeva Kolakušić je osjetio okus pobjede u sabornici Europskog parlamenta, što je uvjerljivo najniži postotak od svih 705 zastupnika, pa mu je Politico dodijelio pobjedu u kategoriji “Najveći luzer”. Zanimljivo je da je odmah iza njega Ivan Vilibor Sinčić, na 19.3%, a u top deset luzera uguralo se još tri nezavisna zastupnika (iz Grčke i Slovačke) i pet zastupnika ekstremno desne parlamentarne skupine Identitet i demokracija (ID).

“Ili je posebno nadaren da uvijek bira pogrešnu stranu, ili ga ostali konstantno izoliraju,” zaključuje Politico u svojem nagađanju o razlozima Kolakušićeve osamljenosti.

7. Jan Zahradil, češki zastupnik koji je svojedobno figurirao kao kandidat euroskeptične grupacije Europski konzervativci i reformisti (ECR) za predsjednika Europske komisije. Imenovan je na čelo parlamentarsne skupine za pregovore o trgovinskom sporazumu između EU i Vijetnama.

No pokazalo se da Zahradil sjedi na dvije stolice jer je istovremeno imao svajetničku ulogu u Savezu vijetnamskih udruženja u Europi (FVAE), organizaciji koja je povezana s vijetnamskom vladom i komunističkom partijom Vijetnama. Nakon tog otkrića iz prosinca 2019., Zahradil je morao radi ostavku zbog potencijslnog sukoba interesa, te je kažnjen simboličnim ukorom.

8. Jan Zahradil, drugi put. Nakon priče sa Vijetnamom, pokazalo se da uvaženi zastupnik gaji sumnjive veze i sa Kinom. Politico je izvijestio da je kineska misija pri EU financirala hranu i piće na okupljaju neformalnog društva prijateljstva između EU i Kine, čiji predsjednik je, pogađate, Zahradil. Budući da nije prijavio parlamentu da je događaj sponzorirala kineska vlada, u srpnju 2021. opet je zaradio ukor.

9. Manon Aubry, supredsjednica Lijevog bloka u Europskom parlamentu, i bivša glasnogovornica humanitarne organizacije Oxfam u Francuskoj, u listopadu 2019. je porukama na Twitteru i YouTubeu pozvala aktivističku skupinu Extinction Rebellion da “okupira europski parlament” kako bi se prisililo zastupnike da izglasaju strože zakone za zaštitu okoliša i veća socijalna izdvajanja. Mjesec dana kasnije dobila je ukor zbog “ugrožavanja sigurnosti i reda” u radu parlamenta. Ali videi nisu nikad skinuti sa YouTubea.

10. Pierre Larrouturou, francuski ekonomist i član Socijalističlke stranke doveo je u listopadu 2019. u zgradu parlamenta skupinu posjetitelja koji su se “neprilično ponašali” i za koje je ocijenjeno da su ometali normalno funkcioniranje rada parlamenta. Larrouturou, kao zastupnik koji ih je uveo u zgradu, je kažnjen ukorom.

Pripremio: David Spaić-Kovačić