
Dan proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i ove godine će se održati bez zajedničkog odavanja počasti žrtvama jer na komemoraciji u petak neće biti Koordinacije židovskih općina, koja je nezadovoljna pristupom vlasti tom mračnom dijelu povijesti.
Savez antifašista odlučio je da će u petak, 22. travnja, sudjelovati na obilježavanju dana proboja, Srpsko narodno vijeće (SNV) sutra će objaviti odluku, a Koordinacija židovskih općina ranije je odlučila da će jasenovačkim žrtvama počast odati odvojeno, četiri dana kasnije.
Predstavnici židova će u Jasenovcu obilježiti Dan sjećanja na holokaust
Nezadovoljna što vladajući nisu zakonom zabranili ustaško znakovlje, Koordinacija je odlučila da će u Jasenovcu obilježiti Jom Hašoa - Dan sjećanja na holokaust - 28. travnja, kao što su obilježili prije nekoliko godina, jer se datumi gotovo poklapaju.
Komemoracija na 77. godišnjicu proboja iz najvećeg ustaškog logora proteći će ponovno bez zajedničkog sudjelovanja predstavnika vlasti i onih koji su stradali u Jasenovcu zbog razmirica oko pristupa tom vremenu, a sve je dodatno zakomplicirala izjava izaslanika Ministarstva branitelja Matka Raosa o NDH u Splitu.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Franjo Habulin rekao je Hini da se predsjedništvo Saveza s predstavnicima šest regija iz čitave Hrvatske dogovorilo da idu na državnu komemoraciju.
"Komemoracija nije politički skup, odlazimo u Jasenovac da bi odali počast ljudima koji su stradali od neljudi, to je bila misao vodilja", kaže Habulin.
Smatra kako je krajnje vrijeme da se prekinu rasprave o tome tko će ići, a tko ne jer "ako nismo u stanju ostvariti zajedništvo u sjećanju na žrtve fašizma, kako ćemo biti u stanju rješavati problematiku povijesnog revizionizma koja se nagomilala u posljednjih 30 godina".
Habulin je za N1 izjavio kako smatra da se premijer Andrej Plenković jasno ogradio od izjave Matka Raosa na obljetnici HOS-a - "da nije bilo 10. travnja 1941., ne bi bilo ni današnje Hrvatske".
Premijer je na sjednici Vlade rekao da svako povezivanje današnje Hrvatske s ustaškim režimom i poricanjem zločina povijesno netočno, za Hrvatsku štetno, a za Vladu neprihvatljivo.
Još nije poznato hoće li na zajedničkoj komemoraciji sudjelovati SNV iz kojeg su najavili da će njihov predsjednik Milorad Pupovac u četvrtak predvoditi izaslanstvo koje će u selu Mlaka, pokraj Jasenovca, sudjelovati na liturgiji u Hramu Svetog proroka Ilije, povodom Dana proboja logoraša u Jasenovcu.
Uz Savez antifašista na obilježavanju dana proboja u organizaciji Savjeta Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac sudjelovat će i predstavnici romske manjine.
Prijašnjih godina antifašisti i predstavnici žrtava su, uz izuzetak predstavnika Roma, odbijali nazočiti državnoj komemoraciji, a predstavnici vlasti i izaslanici svih nacionalnih manjina i antifašista okupili su se na zajedničkom obilježavanju samo 2020. godine.
video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=zgkajtazicijelisotvuk20220420111711451-n1info-hr-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=n1info&u=n1info&p=n1Sh4redSecre7iNf0" video-id="4763474"]
Kraus razočaran jer ništa nije učinjeno na zabrani ustaških simbola
Tada je predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus rekao da je došao pružiti ruku suradnje vlastima kako bi "riješili probleme i hipoteke koje sramote Hrvatsku u Europi i svijetu", a od premijera Plenkovića zatražio je donošenje zakona kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje.
Habulin je prije desetak dana izjavio da je Kraus razočaran jer vlast nije ništa poduzela oko izmjena zakona kako bi se zabranili ustaški simboli.
"Gotovo dvije godine o tome razgovaramo, pregovaramo, dogovaramo, a na kraju se ništa nije dogodilo", kazao je Habulin.
Ustaški logor Jasenovac bio je logor smrti, a metode ubijanja uključivale su vješanja, ubojstva noževima, maljevima i sjekirama, te vatrenim oružjem. Ubojstva su se izvršavala na raznim lokacijama unutar kompleksa Jasenovac i povezanih logora, te u obližnjim selima.
U proboj iz logora krenulo je ujutro 22. travnja 1945. posljednjih 600 zatvorenika, a preživjelo ih je stotinjak.
Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava, među kojima je najviše bilo Srba (47,627), Roma (16,173) i Židova (13,116).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare