Predsjednika Republike, na pet godina, biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Izbore raspisuje Vlada u roku koji omogućava da se oni održe najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata predsjednika.

Posljednji predsjednički izbori održani su 22. prosinca 2019. (prvi krug), a drugi krug 5. siječnja 2020. i na njima je za predsjednika izabran Zoran Milanović.

U optjecaju već desetak imena


Na predsjedničkim izborima u prosincu 2019. natjecalo se 11 kandidata, koliko će ih biti na ovogodišnjima još se precizno ne zna, u optjecaju je već desetak imena, među njima: aktualnog predsjednika Milanovića, Dragana Primorca, kojeg podržavaju HDZ i DP, nezavisne Marije Selak Raspudić, Ivane Kekin, kandidatkinje Možemo, Mostova Mira Bulja, Branke Lozo, kandidatkinje nove stranke Domino, Tomislava Jonjića, odvjetnika i povjesničara, Dražena Keleminca, predsjednika Autohtone – Hrvatske stranke prava, Aurore Weiss, savjetnice Milorada Dodiga.

Taj popis, vjerojatno, nije konačan, a za sve kandidate vrijedi isto pravilo, da bi im kandidature bile pravovaljane moraju imati najmanje 10. 000 potpisa birača.

Svojim potpisom predsjedničku kandidaturu mogu podržati birači – svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Potpis na samo jednu kandidaturu


Birač potpisom ne može podržati više kandidata, potpis može dati samo jednom.

Birač s prebivalištem u Hrvatskoj u pravilu glasuje na biračkom mjestu prema mjestu prebivališta. Birač bez prebivališta u Hrvatskoj glasuje na biračkom mjestu određenom u hrvatskom diplomatsko-konzularnom u inozemstvu.

Na posljednjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj se glasovalo na nešto više od 6. 400 biračkih mjesta, a u inozemstvu, u 47 država diljem svijeta, na 124 mjesta.

Uz ime aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na glasačkim listićima birače su tada dočekala imena još deset kandidata:

Nedjeljka Babića (HSSČKŠ), Ante Đapića (DESNO), nezavisnih Darija Juričana i Mislava Kolakušića, Dejana Kovača (HSLS), Zorana Milanovića (SDP), nezavisne Dalije Orešković, Katarine Peović (RF), Ivana Pernara (SIP) te nezavisnog Miroslava Škore.

U drugi krug ušli su Zoran Milanović iGrabar Kitarović, a 5. siječnja 2020. godine Milanović je izabran za predsjednika, dobio je 1.034.170 glasova, a njegova protukandidatkinja 929.707 glasova.

Odluči li se Vlada za izborni dan u prosincu, biračima će to značiti treći izlazak na izbore u ovoj godinu, nakon travnja, kad su birali novi sastav Sabora i lipnja, kad su birali 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.