Divjak o tragediji u Prečkom: Ne smije biti političkih podjela

Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak razgovarala je u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem. Komentirala je tragediju u Osnovnoj školi Prečko koja je potresla Hrvatsku.

Sigurnost djece u školama mora biti naš imperativ, poručila je bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divljak. “Kad se plati najveća žrtva, to kod ljudi pobuđuje s jedne strane empatiju, ali s druge strane bijes. Moramo se čuvati da se ponovno ne uspavamo. I ne da nadležni vatrogasno riješe i stave to sa strane, nego da na tome nastave raditi”, rekla je Divjak.

“Ova situacija koja nam se dogodila je svojevrsno prelijevanje nasilja koje smo viđali uglavnom u Americi, ali imali smo užasan primjer tragedije u Srbiji. Što smo poduzeli u međuvremenu? Nismo puno. Kada je pitanje sigurnosti i obrazovanja, ne smije biti političkih i svjetonazorskih podjela”, istaknula je Divjak.

Osvrnula se na promjenu brava, kao jednu od mjera. “Dosta škola je već bila zaključavana. Ja sam još 2017. godine dala naputak da u školu ne smije ući netko tko nije učenik ili zaposlenik. Sada imamo puno ozbiljniju situaciju. Škole su trebale biti zaključane. Puno jače mjere od fizičkih su one koje idu na osvještavanje, pažnju i koje moraju biti dugoročne”, smatra Divjak.

Kao jedan od velikih problema, Divjak je istaknula da se rijetko kada nastavlja s mjerama koje su već bile uvedene. “Akcijski plan za prevenciju nasilja je Vlada prihvatila u siječnju 2020. godine. On sada završava. Jeste li išta čuli o tome kako se ulagalo i kako je evoluirala provedba tog plana u gotovo pet godina? Niste. Kada govorimo o sigurnosti djece – nešto što je razumno treba se nastaviti”, kazala je bivša ministrica obrazovanja.

“Mislim da su sigurne sobe na svakom katu pretjerane. Vidjela sam kako to funkcionira u Teksasu. Tu se sukobljavaju pravo, zaštita učenika i sloboda kretanja na koju treba paziti da ne bude ugrožena. Ne trebamo zastrašivati djecu, nego ih educirati. Primjerice, prepoznavanje rizičnih situacija: osoba koja ne pripada u okruženje, neprimjereno ponašanje. Ta vrsta treninga mora biti jasna, kao i trening postupanja u rizičnim situacijama”, kazala je i dodala da treba i pojačati policijsku ophodnju.
“I na fakultete manje-više ulazi tko želi, no vrtići su nešto bolje osvješteni i opremljeni”, dodala je.

Ako je nešto prioritet, onda će se novac naći, smatra Divjak. “Moramo dobro paziti da sigurnost ne ugrožava pravo djeteta na bezbrižnost i povjerenje”, pojasnila je.

“Kako ćemo raditi na tome da se svi uključimo u sustav zaštite? Privikavanje na sustav gdje ćemo jedni druge pitati ‘kako si’, ‘treba li ti pomoći’? Nekada je takvo pitanje u pravo vrijeme na pravom mjesto uputnica za osobu da krene tražiti pomoć i na taj način se neke situacije mogu prevenirati. Mi kao društvo moramo prestati stigmatizirati ljude s psihičkim bolestima. To je više zadaća ministarstva zdravstva, ali mi kao društvo moramo destigmatizirati”, kazala je Divjak.

Smatra kako mjere sigurnosti moraju biti dio akcijskog plana. “Jedno su kratkoročne mjere, međutim dugoročna briga, pažnja i suradnja su važni. Nažalost, svi rizici se ne mogu spriječiti, ali se mnogi mogu prevenirati i najteže posljedice se mogu izbjeći ako se nadležni probude i da se cijelo društvo angažira. Bez ulaganja i instrastrukturu nećemo biti sigurni”, rekla je Divjak.

“Kada govorimo u javnom prostoru, moramo biti odgovorni za izgovoreno i ponašanje. Kako premijer i predsjednik sebe časte to je isto verbalno nasilje i to moramo izbjegavati. Moramo gledati kakve poruke šaljemo mladim ljudima”, upozorila je Divjak.

“Imamo puno škola s ispod 50 učenika. Za velike škole koje rade u dvije smjene će sigurno raditi novo zapošljavanje. Trebat će sigurno nekoliko mjeseci. Tko bi bili ti ljudi zaduženi za sigurnost i kako ćemo ih osposobiti? Moramo paziti da to budu ljudi od povjerenja. Kakav će biti njihov koeficijent? Moramo dobro paziti da kada stavljamo nove ljude, da oni ne smiju biti novi sigurnosni problem. Ne vjerujem da će svaka škola trebati i dobiti zaštitare. Možda malo promišljeniji skup mjera koji kombinira soft mjere je sigurno učinkovitiji. Ne smijemo kopirati američki sustav, nego osmisliti sustav koji će omogućiti suradnju policije, zdravstva, škola, roditelja i da svi imamo otvorene oči”, navela je.

Ima li po njoj ministar Radovan Fuchs odgovornost za neučinjeno i zbog izjave da su hrvatske škole sigurne? “Hrvatske škole su sigurne koliko su kolektiv i sama škola brinuli temeljem naputaka koje su dobile. Naravno da je to trebalo pojačati, pogotovo nakon tragedije u Beogradu. Imali smo jasne signale da se nešto mijenja. Ne smijemo spavati. Mislim da obrazovanje dolazi unazad par godina u žižu javnosti ako je loša situacija ili skandal. Prevencija je daleko važnija od reagiranja u ovim situacijama. Vjerujem da je i ministru teško, ali nemaju svi jednaku odgovornost da se sustav pripremi na suočavanje i prepoznavanje rizika”, istaknula je Divjak.

“Ministar nije direktan krivac, ali je sigurno da je sustav bio nepripremljen na puno rizika. Pogotovo unazad dvije, tri godine kada je bilo pitanje kada će se tako nešto preliti i kod nas”, zaključila je Divjak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.