Hoće li i Hrvatska uvesti karticu lijekova? "Slovenija je to vrhunski riješila"

To su tek neke od hitnih situacija u kojima pacijentu preostaje otići u ljekarnu i moliti ljekarnika da mu da lijek bez recepta, koji će donijeti naknadno, uz ostavljanje novčanog pologa ili plaćanje pune cijene lijeka dok ne donese liječnički recept. Ljekarnik to ne bi smio učiniti ako se strogo drži zakona no često su u pitanju hitne situacije o kojima može ovisiti i život.

Da bi se takve situacije izbjegle i olakšalo svima u lancu zdravstvenog sustava - od pacijenata i liječnika u bolnicama i na hitnim prijemima do samih ljekarnika koji zbog toga često postupaju u 'sivoj' zoni, Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) predložila je da se u Hrvatskoj preuzme model iz susjedne Slovenije i uvede tzv. kartica lijekova.

Na kartici svi lijekovi koje pacijent uzima

Kartica lijekova objedinjavala bi sve terapije, lijekove na recept i bezreceptne lijekove pa i dodatke prehrani koje pacijent uzima, a omogućila bi da i liječnici u bolnicama i na hitnim prijemima izdaju pacijentu recept za lijek koji bi ovaj odmah mogao preuzeti u ljekarni ne čekajući, ponekad i dan-dva, da mu na temelju povijesti bolesti recept za lijek prepiše liječnik obiteljske medicine.

Prema članku 3. Pravilnika o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept, lijekove na recept propisuju izabrani doktori medicine, odnosno dentalne medicine primarne zdravstvene zaštite koji sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

"Ideja nam je bila da u Hrvatsku uvedemo model koji u Sloveniji već postoji otprilike godinu i pol, a s kojim se na jednostavan i digitalan način obavještava sve zdravstvene radnike, primarno liječnike hitne pomoći i liječnike u bolnicama, o ukupnoj terapiji koju svaki pacijent uzima", kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Liječnici u bolnicama imat će potpuni uvid

Pojašnjava nam da je, za razliku od Hrvatske, u Sloveniji informacijski sustav jedinstven i za primarnu i za sekundarnu zdravstvenu zaštitu, što je prepreka koja, po njeznim riječima, može "malo otežati ovaj projekt".

"U Sloveniji ljekarnik ima zadatak da u karticu lijekova upiše svu terapiju koju pacijent uzima uključujući i lijekove koji su na recept preko fonda, također i lijekove koje pacijent uzima na privatni recept, a podrška su terapiji, koje je dobio od liječnika u privatnom sektoru. U tu se karticu upisuju i bezreceptni lijekovi i dodaci prehrani koji imaju klinički značajnu interakciju s postojećom terapijom. Nema smisla upisivati sve bezreceptne lijekove i suplemente koje pacijent uzima, ali ima smisla upisati sve što ima značajne interakcije s postojećom terapijom tako da liječnik u bolnici može imati potpuni uvid i dobro odlučiti o tome što je za pacijente sigurno, a što nije", objašnjava predloženi model predsjednica HLJK-a.

Slovenski model izvrsno funkcionira

Tako ispunjena kartica lijekova završi u ljekarni gdje ljekarnik ima obvezu provjeriti svu terapiju pacijenta te ima li dupliciranja terapija ili terapija koje se ne bi smjele međusobno kombinirati.

"Na temelju toga ljekarnik napiše svoje preporuke liječniku opće medicine i šalje u sustav koji je dostupan liječnicima specijalistima u bolnicama i u Hitnoj. Pa kad pacijent dođe u bolnicu na prvi ili kontrolni pregled, kod nefrologa recimo, liječnik odmah učita i postojeću terapiju pa smjesta ima uvid u sve lijekove koju pacijent uzima i na osnovu toga može odlučiti treba li promijeniti neki lijek ili dozu lijeka ili uvesti dodatnu terapiju", ističe Soldo.

Ona napominje kako je slovenski model vrhunski riješio izbjegavanje situacija u kojima pacijent mora čekati nekoliko dana u slučaju vikenda ili blagdana da bi došao do svoga obiteljskog liječnika kako bi mu ovaj izdao recept za prijeko potreban lijek.

"Premostiti period dok obiteljski liječnik ne radi"

"Tamo su dozvolili liječnicima specijalistima u bolnicama da kad uvode novu terapiju odmah prepišu recept s kojim pacijent odmah ode u ljekarnu i preuzme lijek. Nije kao kod nas da dobije povijest bolesti ili privatni recept pa mora za svoj novac kupiti lijek, a tek kada od liječnika obiteljske medicine dobije recept može dobiti i povrat novca za kupljeni lijek."

U Sloveniji se, kaže Soldo, cijeli taj protokol preskače, a HLJK predlaže uvođenje takvog modela i ovdje.

"Liječnici-specijalisti bi imali pravo prepisati najmanje pakiranje lijeka propisane doze, jednu kutiju, da se premosti period dok liječnik obiteljske medicine ne radi. I to je dio promjena koje smo predložili kroz prijedlog reforme hitne medicine zajedno s HUBOL-om (Hrvatskom udrugom bolničkih liječnika) i drugim stručnim društvima. A dio toga je već integriran i u prijedlog Zakona o ljekarništvu na kojemu radimo s Ministarstvom zdravstva već godinu dana", dodaje.

"Može se realizirati kroz CEZIH"

No prijedlog HLJK-a za uvođenje kartice lijekova u domaći zdravstveni sustav mora se uklopiti legislativno, a i kroz digitalizaciju, a Soldo naglašava da se to neće "dogoditi preko noći".

"Prema našem mišljenju to je jako dobro rješenje, financijski dosta povoljno, koje se već sada može protokolarno odraditi. Jedino je potrebna dogradnja informacijskih sustava u bolnicama i u javnim ljekarnama. Sve se to može realizirati kroz CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske) samo je potrebna odluka Ministarstva da se provede. Što se nas tiče, mi smo taj dio uvrstili u prijedlog zakona koji očekujemo da će stupiti na snagu sljedeće godine. Nakon što stupi na snagu, bit će ispunjene i sve zakonske predispozicije. Mislimo da se i dio legislative koji se tiče bolnica mora promijeniti. Digitalna komunikacija između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite najvažniji je pretkorak da se taj, po nama dobar protokol, pretoči u praksu", kaže predsjdnica HLJK-a.

Soldo kaže da slični modeli s karticama lijekova postoje u nizu europskih zemalja, ali HLJK je za izradu svoga prijedloga uzeo slovenski model držeći da je tamošnji zdravstveni sustav najsličniji našemu.

"Mnoge zemlje, naročito skandinavske, imaju takva rješenja. Konceptualno slična, ali tehnički različita", kazala je.