Hoće li poskupiti meso? "Nije problem svinjska kuga, prava kuga je da ljudi nemaju novca"

Tržnica je prazna, a kupaca sve manje. Dok se Europa bori s afričkom svinjskom kugom mesar Nenad kaže da su prava kuga prazni novčanici građana.

"Tržnica je prazna. Nije problem svinjska kuga, prava kuga je da ljudi nemaju novaca. Ne kupuje se ništa, cijene svinjetine nisu rasle posljednjih godinu dana."

Cijene svinjetine u Hrvatskoj u 2025. nisu značajno rasle, ali domaće svinjogojstvo godinama tone. Broj svinja prepolovio se u posljednjih dvadeset godina – s milijun i pol na manje od 900 tisuća. Samo prošle godine uvezli smo mesa u vrijednosti od 341 milijun eura, dok je izvoz vrijedio tek 38 milijuna. Hrvatska je tako uvezla gotovo devet puta više nego što je izvezla.

"Jesu li cijene svinjetine porasle? Jesu, neka su i tko ima neka kupi, a tko ne neka jede pile, i to je dobro", kazala nam je jedna građanka.

"To više nije da kupite kilu svinjetine po dva ili tri eura nego je sada pet, šest eura. Znači, preskupa je ne samo svinjetina, nego sve", dodao je kupac na tržnici.

"Svinjska slabina je devet eura, meni se čini da je to bilo jeftinije", dodaje kupac pokazujući na račun.

Cijene svinja iznad 50 kilograma kroz godine su oscilirale. Od 1,13 eura po kilogramu početkom 2022., rasle su do gotovo 1,90 eura po kilogramu u 2023. Nakon toga slijedi pad – u 2024. oko 1,60 eura po kilogramu , a u prva dva kvartala ove godine samo 1,37 i 1,50 eura po kilogramu.

Cijene odojaka još su promjenjivije. Od 2,3 eura po kilogramu u 2022., skočile su na više od 4 eura u 2023. godini. U 2024. su pale, a u prvoj polovici ove godine kretale su se između 3,46 i 4,10 eura po kilogramu.

Kada se pogledaju godišnji prosjeci, 2023. je bila najskuplja – odojci su koštali u prosjeku 4,12 eura po kilogramu , a svinje iznad 50 kilograma 1,74 eura po kilogramu. Godinu kasnije bilježimo pad, a u 2025., prema prva dva kvartala, cijene su još niže.

Ako se usporede posljednji mjeseci, razlika je još jasnija. U prosincu 2022. kilogram svinjetine stajao je 5,63 eura. Godinu kasnije skočio je na 6,47. U prosincu 2024. pao je na 6,12, a u rujnu ove godine iznosio je tek 5,30 eura. Cijene dakle padaju, ali domaći proizvođači kažu – njihov gubitak raste.

Zbog nove pojave svinjske kuge strahuje se da bi cijene mogle rasti. Potvrđuje to i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.

"Naši kupci i uvoznici tražit će veće količine svinjetine iz EU-a, a dobavljači iz Europe će to iskoristiti jer, ako želite više svinjetine na zalihama to morate i platiti. Tako da možemo očekivati blago povećanje cijene svinjetine, ali ne toliko značajno", kaže Jurčić.

Malobrojni hrvatski proizvođači upozoravaju da su zbog uvoza, ali i sada i zabrana klanja na rubu opstanka.

„Veliki su izdaci. Moram zaposliti dodatnog radnika, a ne mogu se riješiti svinje zbog zabrane. Zbog zabrane klanja sam u gubicima, imam 25 tisuća eura troška mjesečno, a nula prihoda. Nitko o tome ne razmišlja", rekao nam je domaći proizvođač, Vlado Ferbežar.

Jurčić ističe i da potrošači ne razlikuju domaće od uvoznog mesa – što dodatno slabi hrvatske proizvođače

„Kupci na polici ne znaju razliku između domaćeg i uvoznog mesa, a upravo tu leži problem konkurentnosti hrvatskih proizvođača.“

Cijene svinjetine zasad ne rastu, ali prazne tržnice i gubici proizvođača pokazuju da domaće svinjogojstvo čeka teška borba za opstanak. A kupci, kao i uvijek, gledaju – svatko svoj novčanik.