Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u utorak će u Tivtu sudjelovati na samitu Procesa Brdo-Brijuni, zajedničke hrvatsko-slovenske inicijative kojom se želi pospješiti suradnja zemalja jugoistoka Europe i njihovo približavanje EU-u koje, međutim, ide vrlo sporim tempom.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostit će sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.
Sudjelovat će i čelnici ostalih zemalja članica procesa – Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova, a s nekima od njih Milanović će se u ponedjeljak i utorak i bilateralno sastati, najavljeno je s Pantovčaka.
Sastanak u Tivtu bit će usmjeren na aktualna pitanja zajednička svim zemljama regije, kaže se u najavi skupa.
Deklaracija usvojena prošle godine bavila se pitanjima odljeva mozgova iz regije, posebice mladih, održivog razvoja i zaštite okoliša, kao i suzbijanjem posljedica klimatskih promjena, odnonso temama, kako su tada rekli Milanović i Pirc-Musar, koje “nas više spajaju nego razdvajaju.”
Time je inicijativa krenula u mirnije vode nakon što na samitu 2022. nije usvojena zajednička deklaracija zbog prijepora oko spominjanja konstitutivnosti triju naroda u BiH, a godinu prije toga je prihvaćen tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i Aleksandra Vučića.
“Šefovi država sudionica Procesa Brdo-Brijuni na sastanku u Tivtu raspravljat će o jačanju regionalne stabilnosti i suradnje, ubrzanju procesa pridruživanja Europskoj uniji zemalja jugoistočne Europe, zadržavanju mladih kroz bolje prilike te prilagodbi ciljevima Europskog zelenog plana”, kaže se u najavi Ureda predsjednika.
Nema mentora
Hrvatskom predsjedniku sviđa se, što je naglasio na prošlogodišnjem skupu u Skoplju, činjenica da je proces Brdo-Brijuni “jedini proces nad kojim postoji regionalno vlasništvo, nema nikakvih mentora, komisije, drugih članica EU-a.”
U prvim godinama na samitima su sudjelovali počasni gosti, poput bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili tadašnjeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena. Zadnjih godina počasnih gostiju na samitima nema.
“Na sastancima Brdo-Brijuni ranijih godina gostovali su promotori ili mentori, to mi se nije previše dopadalo, ne vidim potrebe za tim”.
Zemlje zapadnog Balkana u različitim su stupnjevima približavanja EU-u.
Srbija i Crna Gora vode pregovore desetak godina, Albanija i Sjeverna Makedonija počele su pregovore 2022., a te iste godine je BiH dobila status kandidata, dok Kosovo ima status potencijalnog kandidata. Pet zemalja EU-a Kosovo još uvijek nije priznalo.
U zajedničkoj deklaraciji nakon samita u Skoplju prošle godine se, između ostalog, navodi da i EU i zapadni Balkan trebaju biti spremni za proširenje, što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine.
No ta godina teško da može biti i godina ulaska neke od zemalja jugoistočne šestorke, što zbog globalne situacije gdje je fokus EU-a nužno premješten s proširenja, što zbog nekih bilateralnih pitanja, a što zbog različitim problema unutar pojedinih država.
Milanović će prije samita posjetiti hrvatsku zajednicu u Donjoj Lastvi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare