Inflacija nam je već sad najviša u Europi, analitičar predviđa kad bi mogla dodatno eskalirati

"Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto", objavio je DZS.

Na rast su ponajviše utjecale cijene energije koja je u ožujku poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili su za 0,6 posto. Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan za 0,1 posto.

Inflaciju dižu rast plaća i manjak ponude

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da su na rast inflacije ponajviše utjecale cijene energije narasle zbog sukoba na Bliskom istoku, ali da ne treba smetnuti s uma ni domaće strukturne neravnoteža koje su, kako kaže, već tradicionalni uzročnici prilično tvrdokorne inflacije u Hrvatskoj.

"Domaća inflacija je posljedica rasta plaća i količine novca u opticaju, a manjka ponude na tržištu, prije svega manjka hrane. Na taj domaći problem možemo dodati eksterne šokove - rat Izraela i SAD-a protiv Irana koji utječe na rast cijena u svim segmentima nabavnog lanca, od transporta nadalje, a ponajviše utječe na inflatorna očekivanja."

"Inflacija bi mogla eskalirati na ljeto"

Vlada je pokušala spriječiti inflatorna očekivanja intervencijom u cijene goriva no Novotny smatra kako je malo vjerojatno da će uspjeti u tome.

"Inflatorna očekivanja su psihološka stvar. Predsjednik Vlade nekidan je govorio da se kod nekih distributera goriva povećala prodaja, a to pokazuje inflatorno očekivanje. Ljudi jednostavno očekuju da će cijene goriva rasti pa stvaraju zalihe. U takvoj situaciji Vladina politika ne bi trebala biti potpirivanje, nego smirivanje, odnosno hlađenje očekivanja da će cijene rasti. No to očito nije moguće", dodaje.

Novotny upozorava da bi trend rasta inflacije mogao eskalirati u ljetnoj turističkoj sezoni.

"Tada će vjerojatno biti izraženi manjkovi roba na tržištu, a potražnja će biti velika zbog gotovo je sigurno dobre turističke sezone, jer događaji na Bliskom istoku mogu imati pozitivan učinak na broj turista koji će doći na našu obalu. Nažalost, u tom smislu možemo očekivati nastavak trenda rasta cijena."

"Neko vrijeme živjet ćemo s visokim cijenama goriva"

Budući da je ovaj rast inflacije u prvom redu izazvan krizom na Bliskom istoku, naftnim šokom i rastom cijena energenata, pitali smo Novotnyja koliko bi otprilike trebalo vremena za izlazak iz te krize i oporavak ako bi bio deblokiran Hormuški tjesnac ili okončan sukob.

"Tržišta su reagirala na svaku objavu Donalda Trumpa na Truth Socialu, što pokazuje da cijene ne rastu jer manjka nafte, nego nafte ima, ali su očekivanja velika i prevladava špekulativna trgovina. A budući da tržišta brzo reagiraju, praktički u jednome danu, na signale koji dolaze iz političke sfere, u slučaju deeskalacije vrlo brzo bi se spustile globalne cijene nafte, naftnih derivata i plina. No to ne bi odmah imalo utjecaja na maloprodajne cijene. Dok se ta transmisija provede do maloprodajnih cijena može proći i nekoliko mjeseci, ako uopće. Potražnja na tržištu naftnih derivata sada je prilično neeslastična. Drugim riječima, potražnja ne pada ako cijene rastu. Isto tako, cijene ne padaju jer će potražnja biti stabilna. Prema tome, bojim se da ćemo još neko vrijeme, barem ove godine, morati živjeti s visokim cijenama naftnih derivata", rekao je Novotny.