Što Hrvati misle o budućnosti, čemu se nadaju, u što vjeruju i od čega strahuju, pitanja su postavljena u istraživanju Nulti kvadrant, drugom velikom godišnjem istraživanju Media Vala o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana.

Gošća Newsrooma bila je Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Media Vala, koja pojašanjava i analizira rezultate istraživanja.

Osjećaj potrošača

Izrazito je visoka potreba ljudi za mirom i sigurnosti. Velika većina ispitanika u većoj se mjeri ili u potpunosti slaže s tvrdnjama koje sugeriraju takve potrebe i vrijednosti.

Što brine potrošače?

Ukupno gledajući, građani su u 2021. godini nešto zabrinutiji nego što su bili prošle godine, no ipak postoje razlike među pojedinim aspektima života.

Potrošači su najviše zabrinuti zbog pojačanog nadzora državnih institucija nad građanima te smanjenja individualnih sloboda.

Utjecaj emocija na donošenje odluka

Među emocijama i vrijednostima za koje potrošači najviše žele da su zastupljene u oglašivačkoj komunikaciji došlo je do određenih promjena. Za razliku od prošle godine kad je na vodećem mjestu bila potreba za pozitivnošću i optimizmom, sada na vrh dolaze različiti oblici “trust” poruka (povjerenje, pouzdanost, sigurnost, odgovornost).

Kako izgleda ponovno korištenje usluga i aktivnosti?

U odnosu na prije godinu dana zamjetan je značajan pad straha građana od korištenja različitih usluga i aktivnosti. Pad udjela onih koji osjećaju strah vidljiv je u doslovno svim analiziranim uslugama i aktivnostima.

Koliko smo zadovoljni tvrtkama i javnim institucijama?

Istraživanje odnosa građana prema različitim industrijama i institucijama obuhvatilo je 18 različitih sektora. Ukupno gledajući, građani najpozitivniji stav imaju prema obrtnicima (ugostitelji, različite usluge), a slijede ih proizvođači i trgovci. Treću grupu sektora čine financijske i telekomunikacijske kompanije, a na začelju su državne i lokalne javne institucije kojima se mogu pridružiti i mediji. Rezultati prosjeka na cijelom uzorku dosta su ujednačeni s rezultatima pojedinih segmenata potrošača, neovisno o prihodu kućanstva, starosti, spolu ili razini obrazovanja.

Jesmo li optimisti ili pesimisti?

Otprilike podjednak dio građana smatra kako će im se kvaliteta života u narednom razdoblju poboljšati i pogoršati, tako da ukupno gledajući možemo reći da građani ne očekuju značajne promjene.

Istraživanje je proveo Ipsos za Media Val Grupu od 5. do 7. srpnja 2021. online metodom na uzorku od 603 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina.

“Novo normalno je sad postalo normalno”

“Znanje i obrazovanje kao takvo je odnedavno velika tema, od prosvjeda i Borisa Jokića. Covid je samo znatno ojačao važnost znanja i ubrzala se svijest o njemu. Mnogo se promijenilo i s potresom jer znatno ulažemo u nekretnine i to je poljulalo sigurnost pa su se ljudi preispitali i zaključili da je znanje investicija koja će odgovoriti na pitanje što će sutra raditi”, rekla je Nina Išek Međugorac i dodala:

“U ovih godinu i pol nešto što je onda bilo novo normalno, sad je postalo normalno. Promijenili smo način druženja, kupovine, prestali smo putovati u inozemstvo, to su već konkretni obrasci ponašanja za koje sam sigurna da će većim dijelom ostati.”

Komentirajući rezultat da je za 13% porasla zabrinutost građana zbog smanjenja individualnih sloboda, rekla je:

“To je veliko povećanje. Vjerujemo da je razlog i aktualna kampanja o cijepljenju, a i ovih godinu i pol svi imamo neke zabrane kretanja koje su prije bile nezamislive. Financijski dio građane najviše plaši jer su svjesni da se u ovih godinu i pol situacija neće puno promjeniti i postaje teško osigurati egzistenciju.”

Ističe da ljudi, kad je ugroza, više gledaju oko sebe i to je sigurno jedan od razloga za veću zabrinutost.

“Prošle godine nam je najvažniji bio optimizam. Svi su se fokusirali da vrate zajednici optimizam, a ove je godine fokus na povjerenju”, dodaje Išek Međugorac.