Danas u podne u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljeni su rezultati istraživačko-razvojnog projekta Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti Covid-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika u Republici Hrvatskoj.

Na poticaj Ministarstva znanosti i obrazovanja ovaj projekt proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Rezultate projekta predstavio je dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta, a uvodno se obratio ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.

Radovan Fuchs, ministar obrazovanja, rekao je da je riječ o izrazito dobrom i hvale vrijednom istraživanju. “Ovo je istraživanje provedeno na do sada najvećem broju ispitanika. 20.000 učenika sudjelovalo je u istraživanju i oko 5000 nastavnika, a rezultati su izrazito interesantni”, rekao je Fuchs.

Boris Jokić, ravnatelj Instituta, rekao je da bi rezultati trebali biti osnova za uvođenje sustavnih mjera u Hrvatskoj. Istraživanje osigurava potpunu reprezentativnost za sve osnovne i srednje škole.

Negativan utjecaj na učenike

Za veliku većinu učenika pandemija je imala izrazito negativan utjecaj, pokazalo je ovo istraživanje. Ipak, 33,3 posto maturanata reklo je da je pandemija pozitivno utjecala na njihov odnos s obitelji.

“Negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje dominantan je”, rekao je Jokić predstavljajući rezultate istraživanja.

“Primjećujemo značajno povećanje depresivnog i anksioznih stanja učenika, ali broj vršnjačkog nasilja je stagnirao ili je došlo do blagog pada”, jedan je od zaključaka stručnih djelatnika.

Učenici preferiraju nastavu u učionicama

Maturanti su se izrazito negativno izjasnili o nošenju maski na nastavi. Bez obzira na dob učenika, preferiraju nastavu u učionici, umjesto nastave na daljinu, pokazalo je istraživanje. “Nastava na daljinu učinila je to da zavole nastavu u učionici”, rekao je Jokić.

Gotovo svi nastavnici rekli su da im se povećala zahtjevnost posla u pandemiji, otkriva Jokić, dodajući da je zahtjevnost najveća u gimnazijskom obrazovanju. “Zahtjevnost im je bila ponajveća u nastavi na daljinu, što se tiče njihovih obaveza i stresa kojem su izloženi”, kaže Jokić.

Škole relativno spremne za novi val

Na pitanje jesu li škole spremne za novi pandemijski val, većina ravnatelja se izjasnila da “relativno jesu” za ono što bi se trebalo dogoditi, ukoliko će se nastava opet izvoditi na daljinu.

Nužno je držati škole otvorenima, to je naša ključna poruka, zaključio je Jokić, prenosi Dnevnik.hr.

U Projektu je sudjelovala 161 osnovna i srednja škola iz svih dijelova Hrvatske.