Kako će zabrana uvoza ruskog plina utjecati na cijene u Hrvatskoj?

Dalibor Pudić ukratko je objasnio što čeka građane RH u ovoj i sljedećoj sezoni grijanja.

"Točno je da će ukidanje Vladinih subvencija na razini mjeseca povećati računi za plin za otprilike četiri eura, što je na godišnjoj razini pedesetak eura. Sve ovisi o veličini kućanstva, ako se radi o manjem kućanstvu račun može biti manji u prosjeku."

Pudić dodaje kako za ovu ogrjevnu sezonu građani ne moraju očekivati dodatna poskupljenja.

"Kada govorimo o građanima, za ovu godinu je to sve. Do sljedeće ogrjevne sezone, do 30. rujna, kada se ponovno utvrđuje cijena za javnu uslugu, tada će se vidjeti hoće li doći do korekcije cijene prema dolje ili gore."

"To će ovisiti o tržišnim cijenama plina na europskom i svjetskom tržištu, teško je reći što očekivati, ali ne očekuju se značajni poremećaji. EU je izgradila dosta LNG kapaciteta i više nismo toliko ovisni o ruskom plinu kao što je to bilo 2022. godine", dodaje.

Pudić dodaje kako su europske zemlje značajno smanjile količinu uvoza plina iz Ruske Federacije.

"Prije rata u Ukrajini, 40 posto europskog uvoza plina dolazio je iz Rusije, oko 160, 170 milijardi kubika plina. Ove godine smo pali na pedesetak milijardi kubika plina. Značajno je smanjen uvoz iz Rusije, a plan je da do 2028. u Europi ne bude više ruskog plina."

Pa ipak, kaže kako postepeno ukidanje uvoza ruskog plina ne bi trebalo uzrokovati povećanje cijena.

"Ne bi trebale cijene biti veće, jer su se tržišne cijene izbalansirale. Naravno da će puno ovisiti o inflaciji, o potražnji, o poremećajima na globalnim tržištima. Recimo, ako kineske termoelektrane na ugljen prelaze na plin, to može dovesti do veće potražnje za plinom. Ovisi i o tome koliko će se obnovljivih izvora energije upogoniti, o tome koliko će topla biti sezona. Puno je utjecaja na konačnu cijenu plina", kaže Pudić.

Pudić kaže kako je nadogradnja novog modula LNG terminala, s kojim se maksimalni kapacitet povećava s 3,1 na 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu, samo osnažila hrvatsku energetsku sigurnost.

"S jedne strane, Hrvatska je bila u dobrim uvjetima čak i s ovim LNG terminalom, jer je njegov kapacitet bio veći od hrvatske potrošnje. To varira. Hrvatska je s ovim novim kapacitetom dobila još veću sigurnost, a dobila i tranzitne kapacitete prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, možda Slovačkoj. Odlukom EU-a o tome da se ne uvozi plin iz Rusije, Mađarska i Slovačka će morati povlačiti plin iz Hrvatske jer imamo dovoljne kapacitete. Naravno, to povlačenje može doći i preko njemačkih LNG-jeva."