David Pejić, direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, nominiran je za prestižnu nagradu najboljeg ekološkog poljoprivrenika u Europskoj uniji. Zrno obrađuje 22 hektra zemlje, imaju 39 zaposlenih, a Pejić je u Novom danu objasnio kako to sve izgleda.

“Najviše se fokusiramo na povrtne kulture. Ukupno uzgajamo između 50 i 60 različitih poljoprivrednih kultura, ovisno o sezoni. Kada govorimo o ekološkoj poljoprivredi, dijelimo je na mehaniziranu ekološku poljoprivredu, što je ljudima možda prepoznatljivije, i ono što je drugačije, a to je biointenzivni uzgojni sustav koji nema mehanizacije, nego su dizajnirane trajne uzgojne gredice prilagođene čovjek. Imamo ih preko 250. Ono što je specifično za taj pristup je da nema strojne obrade, okretanja tla, što samim time stvara bolju kvalitetu tla. Mi radimo na tom sustavu, koristimo kompost kao pokrivni materijal u kojeg direktno sijemo i sadimo, slojevima gradimo tlo i postižemo time jako dobru kvalitetu tla”, rekao je Pejić.

Dobar dio poljoprivrednika tvrdi da je ekopoljoprivreda skupa, da ne mogu zamijeniti mineralna gnojiva…

“Zrno je krenulo krajem 80-ih godina, ta praksa nama nije nova, nismo na nju prešli, nego smo krenuli s tim. Ključ je u tehnikama i znanju jer je princip uzgoja drugačiji i tu je izazov. Da, svakako postoje materijalni izazovi, no zapadne zemlje su to riješile planovima ekološke poljoprivrede, samim time i poticajima”, kaže Pejić.

Za mineralna gnojiva, kaže, postoji cijeli niz alternativa, od prirodnih gnojiva do komposta.

Što je s prskanjem (špricanjem)?

“U ekološkoj poljoprivredi sav spektar pesticida nije dozvoljen i to s dobrim razlogom. Kao alternativa postoje prirodna sredstva dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi koja imaju možda privremeni učinak, ali ono što se pokazalo u tim slučjevima dobro je mehanikča zaštita s mrežama da štetnik ne moži ni doći. Kada je u pitanju korov, mehaničko rješavanje korova je jedina opcija, no danas za to postoji niz preciznih strojeva”, odgovorio je Pejić.

Vremenske prilike ove godine ni njima nisu išle na ruku. “Definitivno je ova godina specifična po sušnim uvjetima. Imamo specifično to što razvijamo samo imanje kao jednu autonomnu proizvodnu cjelinu. Trudimo se pojačati resurse i sposobnosti da se nosimo s bilo kakvim uvjetima. Po pitanju vode imamo niz bazena, akumulacija kojima skupljamo oborinske vode i na taj način navodnjavamo i ove godine, unatoč svim uvjetima, nisu presušili”, rekao je Pejić.

Nagrada za koju je nominiran dio je šire EU inicijative u razvoju ekološke poljoprivrede . cilj je da do 2030. 25 posto svih uzgojnih površina bude ekološko. U sklopu toga je niz popratnih aktivnosti pa i te nagrade.

Kako prepoznati ekološki proizvod?

“Kad ga se tako deklarira, on mora za to imati certifikat, potvrdu od treće strane da je to stvarno tako. Da, nažalost, postoji stvarnost da se proizvodi deklariraju kao ekološki bez da imaju certifikat”, rekao je Pejić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram