Kardiokirug Petričević: Mislim da se ljulja ravnateljska fotelja Meštroviću

U zadnji čas je odustao od studija građevine te upisao medicinu u Splitu, pa specijalizirao kardiokirugiju u Zagrebu, a u svom stručnom putu obišao je SAD i Australiju. Dugo je radio na Rebru kao kardiokirurg, a danas je pročelnik Zavoda za kirurgiju KBC-a Split i predsjednik Upravnoga vijeća KBC-a Split. Zašto se vratio u svoj rodni Split i preporodio Zavod za kardiokirurgiju splitskog KBC-a? Na koji način je nagovorio stručnjake sa zagrebačkog Rebra da dođu s njim na kliniku koja je tada bila na zlu glasu po mitu i nesavjesnom liječenju? Kako je u godinu dana uspio ukinuti liste čekanja te povećati broj operacija srca, uključujući i one najteže? O svemu tome u Pressingu s Ilijom Jandrićem govori pročelnik Zavoda za kardiokirurgiju i novi predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Split dr. Mate Petričević.

Godinu dana nakon što je došao na čelo Zavoda za kardiokirugiju KBC-a Split, objavljeno je da više nema listi čekanja na operacije, već da svi dolaze na red odmah po potrebi. Petričević objašnjava kako je u tome uspio: “Težak rad prije svega. I dobra organizacija posla. Lista je ugašena točno godinu dana po dolasku mog tima i mene iz KBC-a Zagreb. Dobrom organizacijom posla uspjeli smo izbrisati listu čekanja, odnosno da pacijenti koji se podvrgavaju operaciji mogu biti operirani unutar 48 sati od dijagnostike. Prije su postojale zloglasne tekice koje su služile za organizaciju posla, ali to nije bilo strukturirano. Čekanja na operaciju su bila dugotrajna. Ove godine sam operirao gospođu koja je pregledana u ambulanti 2016. godine. Nažalost, nisam imao dokumentiran njen pregled unutar Zavoda tako da se ona došla kolokvijalno s ulice interesirati za operaciju”, kaže Petričević.

Kardiokirurg naglašava da brisanje lista čekanja sprječava korupciju u bolničkom sustavu: “Brisanje liste čekanja je jedan od glavnih načina da se spriječi koruptivni oblik odnosa između liječnika i pacijenata. Brisanjem liste brišemo neizvjesnost koja stvara oblik za takav oblik ponašanja. Vi zapravo ne nudite samo svoju uslugu, nego liječite neizvjesnost ljudi koji su smrtonosno bolesni. Bez da o tome posebno moraliziram, mislim da svi mislimo isto, da je to neprimjereno i da to treba zauvijek iskorijeniti iz bolničkog sistema”.

Iz Zagreba je u Split doveo još nekoliko stručnjaka. Prestižno Rebro zamijenili su KBC-om Split koji tada nije bio na dobrom glasu. “Sa mnom su došli kolege Stjepan Ivanković, moj prijatelj i kolega kardiokirurg. Kolegica anesteziologinja Rajka Gabelica također nam se pridružila. Bilo nam je ključno da imamo podršku kardioanesteziologa koji će s nama izvršavati najteže zahvate. Kardioanesteziolog je osoba koja je jednako bitna kao i kardiokirurg za uspjeh operacije. Anesteziolog nije nigdje bitan kao u kardiokirurgiji. Naš dolazak u Split nije imao alternativu osim maksimalno uspješnog početka. Htjeli smo biti ekipirani u cjelosti kako bismo ostvarili uspjeh u liječenju bolesnika. Kasnije nam se pridružila prof. Višnja Ivančan, stručnjakinja kardioanestezije. Vjerovali ili ne, mi smo u kratkom međusobnom razgovoru dogovorili da idemo svi skupa kao dio medicinske ekspedicije. Naš dolazak u Split značio je jednu autonomiju za nas”, kaže Petričević.

Među prvima je napravio uspješan zahvat kad je zašio rupu na srcu veliku čak šest centimetara. Ističe da se za zahvat konzultirao s učiteljem dr. Antom Lekićem iz KBC-a Zagreb. Pacijent je preživio do operacije jer se srce zalijepilo za osrčje. “Ta operacija je dugo trajala, bila je pomno isplanirana, imali smo plan A, B i C. Imao sam sjajan tim, podršku dr. Ivankovića i tim koji je iznio operaciju u trajanju od osam sati. Koristio sam matrix – mrežicu u koju se ugrađuju matične stanice iz krvi bolesnika i posebne kopče za šivanje. Uz par inovacija i razmišljanja van okvira zakrpali smo rupu na srcu. Pacijent je danas, godinu i pol od tog događaja, živ i ima odličnu kavlitetu života i viđamo se, živimo u istom kvartu”.

Operirao je i mladu pacijenticu s tumorom na srcu. “Specifično je bilo da je sama pozicija tumora bila poprilično loša i ostavljala je malo prostora za kirurgiju. Ništa nije pisalo u knjigama. Sami smo smislili rješenja. Svaki detalj smo proučili i u cjelosti smo odstranili tumor sa srca. Danas je i ona dobro”.

Ipak, ističe da je Rebro i dalje “rasadnik hrvatske kardiokirurgije. Mjesto koje dominira u operacijama transplantacije srca i pluća, operacijama ugradnje umjetnog srca”.

Govorio je i o stanju u KBC-u Split: “Ako ćemo biti pošteni i iskreni, stvari ne funkcioniraju. Jučer sam dobio poziv svoje najbliže rodbine. Šestogodišnje dijete s bronhitisom, koje ima probleme s disanjem, naručuje za pregled specijalista u bolnici. Dodijeljeni termin je prosinac ove godine za tek prvi pregled. To su standardi koje ne podnosi suvremeno društvo. Liste čekanja ne moraju biti nužno ugašene, ali mora postojati transparentna, jasno strukturirana lista čekanja. Mora postojati standard izvršavanja procedura. Jasni planovi i brojevi. Dostupnost skrbi je indeks kvalitete i onoga što radimo. Po mom mišljenju, previše se bavi nečijim karijerama, a ne pacijentima”.

Njegov prethodnik Jugoslav Bagatin napisao je ošto pismo ministru Viliju Berošu jer je za svoju smjenu doznao iz medija. Petričević kaže: “Takav način komunikacije naspram ministra nije primjeren. Ministar Vili Beroš je jako posvećen bolesnicima i reformi zdravstva i unaprijeđenju naših života. Nisam siguran da su te činjenice točne. Moja komunikacija s ministarstvom je vrlo jasna i primjerena.” Dodaje da je Vili Beroš “prijatelj i kolega KBC-a Split, čovjek koji želi pomoći”. “Za bolnicu je učinjeno mnogo, kupljeni su uređaji, stvaraju se preduvjeti za vrhunsku medicinu. Ministarstvo se brine o bolnici kao takvoj.”

Petričević kaže da je točno da je inspekcija utvrdila da liječnici u radno vrijeme koje je predviđeno za rad u bolnici rade privatno. Potvrđuje i da je točno kako je jedan od tih liječnika koji su radili privatnu praksu za vrijeme dok su službeno na poslu u KBC-u i doktor Krešimir Bagatin, sin bivšeg predsjednika Upravnog vijeća koji je smijenjen.

Na pitanje o tome ljulja li se fotelja ravnatelja splitskog KBC-a Julija Meštrovića koji je izabran na novi četverogodišnji mandat prije pola godine, i to uz veliku podršku zaposlenika. “Ja mislim da se ljulja. Ono što sad slijedi u novom formatu Upravnog vijeća je analiza rada i praćenje ishoda. Ono što će biti sadržaj sjednica je proučavanje mjera koje se izvršavaju, a sve u cilju poboljšanja same medicinske skrbi i njene dostupnosti. Naglasak će biti na listama čekanja. Ukoliko ne postignemo jednu sinergiju, ako ne budemo radili na tome da se strukturiraju liste čekanja. Ako budemo imali pozitivne brojke i trendove, bolnica funkcionira. Ako budemo imali dopise nezadovoljnih pacijenata koji čekaju operaciju, pacijenata koji se žale na kvalitetu liječenja, ako budemo imali pacijente koji odlaze na liječenje u Zagreb, onda ćemo razmatrati poziciju ravnatelja.”

“Postoji jako puno prostora za napredak. Dobra volja nije dovoljna. KBC će biti onoliko jak koliko običan čovjek bude imao dostupnu uslugu u pravo vrijeme.”

Kaže da trenutno apsolutno nema ambiciju za mjesto ravnatelja KBC-a.

Ostatak razgovora pogledajte u videu: